Lice će vam zablistati: Ova hrana hidrira bolje od bilo koje kreme

Voda je esencijalni makronutrijent za ljudski organizam. Bez hrane možemo više od mjesec dana, dok bez vode možemo da preživimo oko tri dana.

Činjenica da se naše tijelo sastoji od oko 60% vode pomaže nam da vizualizujemo kako svaki sistem na neki način zavisi od vode. Unos adekvatne količine vode pomaže našem organizmu da lakše obavlja tjelesne funkcije.

Umirite kožu

Dosadilo vam je crvenilo nakon brijanja? Evo kako spriječiti osjetljivost i iritaciju

Uz vodu kao snažan alat našeg organizma, mikro- i makronutrijenti se lakše otapaju, probavljaju i apsorbujući, enzimske reakcije odvijaju se glatko, egzistencijalne hranjive materije transportuju se u ćelije, a tijelo uz pomoć vode izbacuje neželjene štetne materije. Kada smo hidrirani, jačamo imuni sistem, koža, kosa i nokti nam blistaju, imamo energiju i generalno se osjećamo dobro.

Čak je i sposobnost našeg tijela da reguliše temperaturu, sintetiše mišićno tkivo, podstakne potrošnju energije i sagorijevanje masti povezana sa unosom vode. Dok mnogi prate kalorijski unos i količinu proteina, ugljenih hidrata i masti, postavlja se pitanje koliko osoba zapravo prati unos vode i kako znati individualne dnevne potrebe?

Kako prepoznati dehidriranost?

Naše tijelo kroz različite funkcije gubi vodu iz organizma. S obzirom na to da je voda toliko važna za naš opstanak, u stanju dehidratacije, tijelo, uz pomoć receptora vazopresina u mozgu, utječe na bubrege i stimuliše zadržavanje vode u organizmu, te „aktivira alarm“ koji prepoznajemo kao osjećaj žeđi. Zbog toga često kažemo da ako osjetite žeđ, već ste dehidrirani.

Simptomi dehidriranosti:

• suha i ljepljiva usta,
• česte glavobolje,
• zatvor,
• suha koža,
• lomljivi nokti i kosa,
• umor i gubitak koncentracije
• grčevi u mišićima

Preporučen unos vode

Iako se mnogima urezala preporuka od,,8 čaša vode na dan”, ne bismo trebali da se oslonimo na tako generalizovane smjernice. Važno je znati kako potrebe za vodom zavise od starosti, polu, visini i tjelesnoj masi, nivoa tjelesne aktivnosti, temperaturi i klimi, zdravstvenom stanju. Sportisti i sportistkinje, trudnice, dojilje, osobe koje imaju zahtjevan fizički rad imaju povećane potrebe za vodom.

Evropska agencija za sigurnost hrane preporučuje ukupni unos vode od 2 L za žene te 2,5 L za muškarce. Američka Nacionalna medicinska akademija preporučuje veći unos, čak oko 13 šoljica (3,1 L) za zdrave muškarce i odnosno 9 šoljica (2,1 L) za zdrave žene. Novije preporuke ukazuju na personalizovano računanje potreba za vodom tako što pomnožite 35 ml sa svojom trenutnom tjelesnom masom. Tako će prosječnoj zdravoj osobi od 70 kg biti potrebno oko 2,5 L vode dnevno.

Zašto je neophodno jesti vodu?

Većinu vode koju unesemo (oko 70 %) unosimo u obliku tečnosti. Međutim, jeste li znali da svoj cilj tečnosti možete da postignete i jedući određenu hranu? Sama voda izrazito brzo prolazi kroz želudac i sistem za varenje. Međutim, kada konzumiramo hranu bogatu vodom poput lubenice ili paradajza, ona se polako oslobađa i putem sistema za varenje, transportuje se kroz organizam i postepeno apsorbuje u krvotok. Za duži osjećaj hidracije važnu ulogu imaju i vlakna čiji je zadatak je da uspore prolazak hrane kroz sistem za varenje što dovodi do kontinuiranog i sporijeg oslobađanja hranjivih materija i vode.

U članku objavljenom u Nutrition Reviews o vodi, hidraciji i zdravlju, autori navode kako mlijeko bez masnoće, dinja, jagode, lubenica, zelena salata, kupus, celer, špinat, kiseli krastavci, paradajz, tikvice, bundeva (kuhana) sadrže između 90-99 % vode u svom sastavu. Veliki dio vode imaju i voćni sokovi, jogurt, jabuka, grožđe, pomorandža, mrkva, brokula (kuhana), kruška, ananas koji sadrže između 80 i 89 % vode.

Hidratacija kroz hranu

Hidriranje kroz unos raznolikog voća i povrća je odličan način da osim vode unesete cijeli sinergijski paket nutrijenata, naročito u ekstremno visokim mediteranskim temperaturama koje svake godine sve više osjećamo. Povrće i voće sadrže vlakna, vitamine topljive u vodi i minerale. Posebno elektroliti kalijum, natrijum, kalcijum i magnezijum poboljšavaju ravnotežu tjelesnih tečnosti. Upravo ove komponente mogu da budu u podlozi preporuke zašto treba da povežemo klasični unos vode sa unosom vode kroz cjelokupnu ishranu.

Ako ste ikad trčali humanitarnu trku ili polumaraton, mogli ste da vidite kako na stanicama za osvježenje uz običnu vodu nude i voće, npr. banane i pomorandže. Voće sadrži glukozu, fruktozu i elektrolite poput kalijuma, magnezijuma, natrijuma koji utječu na osmotički pritisak i pomažu tijelu da bolje zadržava tečnost, održi ravnotežu na ćelijskom nivou i pomogne u dugotrajnom osjećaju hidracije i smanjenom osjećaju žeđi.

U današnjem brzom tempu, većina na neki način,,trči maraton” između privatnog i poslovnog života, zato ne zaboravite da se osvježite svježim voćem poput jabuke ili pomorandže. Imajte na umu da u vrelim ljetnim danima na plaži osvježenje kroz sočnu hladnu breskvu ili lubenicu ima svoju važnu ulogu, pored toga što je veoma ukusno, piše Vogue.