Možete ozbiljno narušiti zdravlje: Ovo je najgore vrijeme za odlazak na spavanje
Loša navika koju mnogi imaju/FreePik
Sigurno se budite "mamurni" kada prethodne noći legnete spavati kasno. Osim tog lošeg osjećaja omamljenosti, novo istraživanje pokazalo je da kasno odlazak na spavanje može ozbiljno narušiti vaše mentalno zdravlje.
U nedavnoj studiji objavljenoj u Psychiatry Research, stručnjaci su analizirali podatke UK Biobank o snu i zdravlju 73.888 ljudi. Osobe koje su redovno išle na spavanje nakon jedan sat iza ponoći imale su veću vjerovatnoću da razviju mentalne poremećaje, poput depresije i anksioznosti, u poređenju s onima koji su išli spavati prije jedan sat.
Nije bilo važno da li su ispitanici jutarnji tip ili noćne ptice (poznato i kao hronotip). Ipak, studija ima neka ograničenja – većina učesnika bili su bijelci srednje dobi ili stariji, istakla je za HuffPost dr. Indira Gurubhagavatula, profesorica medicine i stručnjakinja za poremećaje spavanja na Univerzitetu u Pensilvaniji, koja nije učestvovala u istraživanju.
“Način na koji su utvrđivali hronotip bio je baziran na jednom pitanju, iako se koristio potvrđeni upitnik. Obično se hronotip određuje temeljnijim upitnikom sa više detaljnih pitanja,” rekla je Gurubhagavatula.
Također je istaknula da se istraživači oslanjali na dijagnoze mentalnog zdravlja koje su unijeli ljekari, što može dovesti do grešaka ili propuštenih dijagnoza. Ipak, rekla je da su rezultati u skladu s onim što je očekivala, ali i da bi studiju trebalo ponoviti na različitim populacijama.
Kasno spavanje ima brojne negativne posljedice
“Generalno govoreći, ako ne idete spavati do jedan ili dva ujutro, vjerovatno se nećete buditi rano ujutro s izlaskom sunca. Također, ići ćete spavati satima nakon zalaska sunca, što može dovesti do neusklađenosti biološkog sata, što je potencijalno problematično,” kaže Matthew Lerer, docent psihijatrije na Univerzitetu u Pittsburghu.
“Važno je da tijelo prima jasne signale da je dan – a to je najefikasnije kroz jutarnje sunce. Ako ti signali izostanu ili su miješani, to može poremetiti biološke funkcije i utjecati na mozak,” rekao je Lerer.
Dodaje i da kasnonoćna aktivnost može biti povezana s impulsivnim i rizičnim ponašanjima, koja dodatno pogoršavaju mentalno zdravlje.
Spavanje i mozak: što kasnije, to lošije
Gurubhagavatula pojašnjava da su neke moždane funkcije osjetljivije na nedostatak sna od drugih.
“Na primjer, možete žvakati, pričati, hodati – ali prednji režanj mozga, koji kontroliše emocije i ponašanje, izuzetno je osjetljiv na manjak sna,” kaže ona.
“Kada ostajemo budni do kasno, narušava se sposobnost da kontrolišemo emocije, što može dovesti do veće negativnosti, nervoze i anksioznosti.”
Šta ako radite noćne smjene?
Ako vaš posao zahtijeva kasno spavanje, stručnjaci preporučuju strategije za ublažavanje negativnih posljedica:
- Strateško drijemanje: Drijemajte u toku smjene kada osjećate pad energije.
- Preventivno drijemanje: Odrijemajte prije početka smjene kako biste u nju ušli što odmorniji.
- Izlaganje jakom svjetlu: Tokom smjene koristite umjetno jako svjetlo (npr. svjetlosne kutije), kao kod terapije sezonske depresije.
- Redovni obroci: Jedite po dnevnom rasporedu čak i kada radite noću – dokazano pomaže raspoloženju.
- Idealni uslovi za spavanje: Spavaća soba treba biti hladna, tamna i tiha.
Ako ipak ne uspijevate spavati 7 do 9 sati dnevno, možda imate poremećaj spavanja, pa se preporučuje posjeta stručnjaku.
“Mislim da ljudi tek sada počinju shvatati da je san osnovna potreba, a ne luksuz. Potreban nam je baš kao i zrak, voda i hrana,” zaključuje Gurubhagavatula.
