Mjere postoje ali ih kupci ne osjećaju, cijene prvo smanjiti, pa onda ograničiti

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao je da je sindikalna potrošačka korpa za mart iznosila 3.335,50 KM. Mjesec ranije, bila je 3.300,70 KM. Prosječna mjesečna neto plaća za februar u Federaciji BiH iznosila je 1.643 KM, dok je u Republici Srpskoj bila 1.649 KM. Prema dostupnim podacima, Indeks potrošačkih cijena hrane u našoj zemlji porastao je sa 160,60 u januaru na 161,50 bodova u februaru 2026, dostigavši ​​rekord.

Kese su praznije

Građani, a posebno penzioneri, radnici sa minimalnim plaćama, porodice sa djecom, porodice u kojima samo jedna osoba radi, bore se za svaku marku. Traže se sniženja, kupuju nekvalitetnije namirnice, ali i manje. I povrće i voće na pijacama postalo je luksuz. I režije su skuplje. Nadležne institucije tvrde da pokušavaju naći rješenja.

Vlada RS-a u martu je usvojila Odluku o ograničenoj marži na nekoliko namirnica i lijekove do 1. juna. Te namirnice, između ostalih, uključuju: so, suncokretovo ulje, mlijeko, pšenično brašno, hljeb od pšeničnog brašna, šećer... Ministar trgovine i turizma ovog entiteta Ned Puhovac očekuje pojeftinjene ovih proizvoda. No, Fena piše da skoro mjesec od početka primjene mjere na policama nema jeftinijih proizvoda. I Vlada Brčko distrikta BiH nedavno je usvojila odluku kojom je maksimalna marža u maloprodaji ograničena za 13 kategorija proizvoda: brašno, hljeb, mlijeko, jogurt, šećer, ulje, so... Federalni ministar trgovine Amir Hasičević sastao se s predstavnicima sektora trgovine Udruženja poslodavaca FBiH. Saopćeno je da je ministar predstavio paket mjera koji se zasniva na tri strateška stuba: zaključavanje marži u veleprodaji, odnosno ograničavanje maksimalnih marži na ključne osnovne proizvode kako bi se spriječilo prelijevanje inflatornih pritisaka kroz distributivne lance, potom zaključavanju cijena i/ili marži u maloprodaji što bi predstavljalo direktnu zaštitu krajnjih potrošača kroz definisanje maksimalnih maloprodajnih cijena za osnovne prehrambene i higijenske proizvode, te određivanju gornje cijene osnovnih pekarskih proizvoda, što znači uvođenje modela cijene hljeba i osnovnih pekarskih proizvoda po kg.

- Cilj je precizno targetiranje inflacije tamo gdje najviše pogađa građane, uz očuvanje funkcionalnosti tržišta, rekao je ministar.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran ističe da, ako je maksimalna cijena ograničena, to bi moralo značiti njenu apsolutnu nepromjenjivost neovisno o troškovima proizvodnje, osim na niže.

- Međutim, nije jasno ni kolika bi ta cijena bila i da li bi se prihvatile aktuelne cijene kao realne ili bi se ozbiljno analizirali troškovi i cijena prvo smanjila na nivo opravdan troškovima. Ako bi se ograničenja maksimalnih cijena odnosila na širi dijapazon esencijalnih proizvoda, ne samo pekarskih, i ako bi se te cijene zasnivale na stvarnim, opravdanim troškovima, a ne trenutnim nerealno visokim cijenama s uključenim ekstraprofitom, onda bi to konačno bila ozbiljna antiinflatorna mjera, kaže Gavran.

Stvarni troškovi

Ako se ograničenje svede na jedan proizvod, ističe Gavran, a sve ostalo ostane na neefikasnim ograničenjima marži, onda će efekti biti minimalni. Uvjeren je da je suštinski problem u pristupu dogovaranja s trgovcima, umjesto da Vlada ozbiljnom dubinskom kontrolom utvrdi stvarne troškove i na tom osnovu odredi maksimalne cijene uz drakonske kazne za kršenje. Smatra da bi se trebalo putem robnih rezervi djelovati otkupom domaćih proizvoda i njihovim plasmanu po nižim cijenama, jer bi to efikasnije djelovalo na formiranje cijena.