Medicinske sestre potrebne su i domovini

Iseljavanje radne snage iz Bosne i Hercegovine u zemlje Evropske unije postepeno opada iako prema anketama veliki broj mladih i dalje izražava namjeru da živi i radi vani. Trend odlaska mladih i radno sposobnih najizraženiji je bio 2018. godine.

Priznavanje diploma

Posljednji veći talas desio se ukidanjem mjera nakon kovid-pandemije. Prema procjenama Unije za održivi povratak, od 2013. do kraja 2021. godine Bosnu i Hercegovinu su napustile ukupno oko 484.000 stanovnika.

Prema podacima Zavoda za statistiku, danas taj broj kontinuirano pada, pa je, recimo, u FBiH 2025. godine zabilježen najniži broj odseljenih u petogodišnjem periodu (1.470).

Čak i najtraženija zanimanja, poput medicinskih sestara, nisu više atraktivna kao što su bila.

- Kada dođu sa svojom diplomom, oni mogu raditi u Njemačkoj ako nađu poslodavca koji će ih zapošljavati tokom samog procesa priznavanja diplome, gdje im je plata u nivou pomoćnika. Otprilike je to nešto malo više od tri hiljade eura bruto, a samo školovanje traje i do osam mjeseci. Puno radno vrijeme, zavisno od ustanove, iznosi do 40 sati sedmično, kazala nam je medicinska sestrica Suzana D, koja radi u Münchenu.

Kada steknu status Fachkraft (stručni radnik/specijalista), kažu da im je plata 3.800 eura mjesečno.

- Ništa se posebno nije promijenilo izuzev činjenice da veliki broj naših, nakon izvjesnog vremena, odluči da se spakuje i vrati nazad. Obično nisu zadovoljni sa sistemom kako sve to funkcioniše te, što je paradoksalno, medicinski radnik nema respekt kakav ima u BiH, iako je dolje slabije plaćen. U Njemačkoj plaćaju stanovanje hiljadu eura, plus veći troškovi, ostane im za život oko 1.500 eura. Njima se preporučuje da nađu cimera. Onda je mnogo agencija koje iznajmljuju radnu snagu, gdje radnik dobija najmanji dio od takve usluge. Iskusniji naši radnici otvaraju sami svoje ambulantne njege, u Münchenu je takvih desetak, priča nam sestrica.

Medicinari sa Balkana rado preuzimaju odgovornost, vole da su sami sebi šef, ali onda rade mnogo više nego što su mogli i sanjati. Ubrzo shvate da tako organozovani i vrijedno radeći mogu postići jednak uspjeh i u domovini.

Analize agencija UN-a (poput UNFPABiH) pokazuju da više od 50 posto mladih (između 18 i 29 godina) i dalje ima aktivnu namjeru ili želju da privremeno ili trajno napusti državu zbog nepovjerenja u sistem i zapošljavanje preko veza. Međutim, jednom kada to ostvare, brzo uvide da to nije ono što su očekivali.

Druga vremena

Još je nekoliko faktora značajno u cijeloj priči. Došlo je do smjene generacija, gdje sad mlađe osobe imaju značajno drugačiji mentalitet. Osim toga, naša zemlja ima sve manje i manje mladih kojih bi se mogla lako odreći.

Za razliku od perioda do 2021, kada je odlazak bio spas od nezaposlenosti, danas masovni odlasci uzrokuju ogroman deficit radnika u samoj BiH. Zbog toga domaći poslodavci podižu plate u sektorima zdravstva, građevine, transporta i ugostiteljstva, kako bi zadržali preostali kadar.