Jesu li u bh. entitetu Republici Srpskoj prisvojili državnu imovinu?

Bosna i Hercegovina još nema zakon o državnoj imovini. Nema ni novog zakona, ni privremenog rješenja, ni izuzeća. Ni visoki predstavnik ne povlači zabranu raspolaganja. Koliko je preknjiženo, oteto ili zloupotrijebljeno imovine BiH - niko tačno ne zna. Vlasnik imovine je poznat, poznati i oni koji se ponašaju kao da jesu.

Upisi RS-a

- Ne znam da RUGIPP ima problema oko registracije i raspolaganja imovinom. Problemi postoje u Federaciji BiH. Zašto? Zato što su oni sami sebi pucali u nogu. Sami su sebi stavili zabranu raspolaganja. Oni imaju problem da im neki investitor dođe, da se neka imovina prometuje, proda, koristi i tako dalje. Ja ne znam da ti problemi u Republici Srpskoj postoje. Ne postoje zbog svih stvari koje smo uradili. I treba napomenuti da smo mi prevukli iz katastra i iz sudova, praktično, i raspolaganje imovinom i Republika Srpska danas odlučuje o tome. Dakle, i to je bila jedna izuzetno važna odluka odranije, kojom smo, naravno, zaštitili nadležnost RS-a, kaže šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a Srđan Mazalica.

Iz ove izjave proizlazi da Republika Srpska nema problema s raspolaganjem državnom imovinom, za razliku od Federacije BiH, koja ih ima jer poštuje zabranu raspolaganja?! Znači li ovo da u RS-u smatraju da imaju pravo odlučivati o prodaji, zamjeni i drugim oblicima raspolaganja državnom imovinom?!

- Fraza da je Republika Srpska “prevukla” evidencije iz katastra i sudova (zemljišnih knjiga) u kontekstu ove izjave odnosi se na proces osnivanja Jedinstvene evidencije o nepokretnostima (katastar nepokretnosti), koji na teritoriji RS-a provodi Republička uprava za geodetske i imovinskopravne poslove (RUGIPP). S tehničko-pravnog aspekta, to podrazumijeva spajanje dotadašnjeg katastra (posjedovnog stanja) i zemljišnih knjiga (vlasničkog stanja) u jedan registar. Međutim, u kontekstu državne imovine ova izjava implicira da su organi RS-a kroz te postupke i entitetske zakone ubilježili RS kao vlasnika nad imovinom koja potpada pod pojam državne imovine, kaže profesor ustavnog prava Davor Trlin za Oslobođenje.

Smatra da politička i praktična namjera koja stoji iza ovoga jeste da RS preuzme puni kapacitet odlučivanja o prodaji, zamjeni, davanju pod koncesiju ili drugim oblicima raspolaganja tom imovinom, tretirajući je kao imovinu entiteta, a ne države Bosne i Hercegovine.

- U praksi entitetske vlasti na bazi tih upisa vrše određene pravne poslove, što s njihove uže tačke gledišta funkcioniše kao “odlučivanje”, dodaje Trlin.

Može li se reći kako, iz perspektive važeće ustavnopravne prakse u BiH, tvrdnja da “RS danas odlučuje o državnoj imovini” predstavlja prije politički stav nego općeprihvaćenu pravnu činjenicu, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH u više navrata stavljao van snage zakone RS-a kojima je državnu imovinu proglašavao svojom?

- Iz perspektive važeće ustavnopravne prakse i pozitivnog prava u BiH takva tvrdnja primarno predstavlja politički stav i faktičko stanje na terenu, a ne opšteprihvaćenu i pravno osnaženu činjenicu. Razlozi za to su isključivo pravne prirode. Ustavni sud BiH je kroz čitav niz odluka jasno i konzistentno utvrdio da je država BiH titular (vlasnik) državne imovine. Prema stavu Ustavnog suda, država ima ekskluzivnu nadležnost da putem Zakona o državnoj imovini, koji mora donijeti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uredi ovo pitanje. To uključuje i mogućnost da država dio te imovine dodijeli na upravljanje ili u vlasništvo entitetima, kantonima ili opštinama za njihove funkcionalne potrebe, napominje Trlin.

Dok se takav zakon ne donese, na snazi je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH koji je nametnuo OHR.

- Svaki entitetski zakon koji je pokušao unilateralno proglasiti državnu imovinu vlasništvom RS-a stavljen je van snage. Stoga, iako vlasti u RS-u faktički provode odluke o raspolaganju, ti pravni poslovi (poput prodaje ili koncesija) s ustavnopravnog stajališta pate od nedostatka legaliteta i nose ogroman rizik pravne ništavnosti za investitore i treća lica. Kada je riječ o Federaciji BiH, primjena zabrane raspolaganja i oprez u pogledu prometa državne imovine nisu odraz “sami sebi stvorenog problema”, već striktnog poštovanja ustavnog poretka i odluka Ustavnog suda BiH, s ciljem izbjegavanja pravne nesigurnosti do donošenja konačnog zakonskog rješenja na nivou države, rekao je Trlin.

Naglašava da svi pravni poslovi sklopljeni suprotno zabrani i odlukama Ustavnog suda ostaju podložni osporavanju i poništavanju, što predstavlja značajan pravni i investicioni rizik.

Podsjećamo tako da je ranije Vlada Republike Srpske prodala preko 56 dunuma državnog zemljišta na Jahorini teslićkoj firmi Drvo-export iza koje stoji biznismen i odbornik SNSD-a u Tesliću Srđan Klječanin Rufi.

Sporna prodaja

Međutim, Ustavni sud BiH je osporio tu odluku, pa je Klječanin “pristao” na sporazumni raskid ugovora uz zahtjev da mu Vlada vrati novac, kamate i druge troškove. Sada su se iz vlasti dosjetili da mu objekte u NP Sutjeska daju na korištenje i to na 50 godina?!

- Imamo odluke Ustavnog suda BiH zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom. Sudske mjere su dovele do toga da Šume Srpske nisu mogle ni okrčiti onaj dio koji su bile dužne, rekao je Savo Minić, tada premijer RS-a.

Iz Pravobranilaštva RS-a nismo dobili odgovor na pitanje kojom državnom imovinom ovaj entitet raspolaže, odnosno koju imovinu smatra svojom i za koju tvrdi da ima pravo raspolaganja?!