Znanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ

Novo istraživanje pokazalo je da naslijeđena genetska građa ima važniju ulogu u razvoju raka nego što se dosad mislilo, što bi u budućnosti moglo promijeniti pristup prevenciji, probiru i liječenju ove bolesti.

Po prvi put znanstvenici su prikupili dokaze koji pokazujukoliki utjecaj naslijeđena genetika ima na razvoj raka, čime su dodatno istaknuli važnost personaliziranog pristupa u skrbi za oboljele.

Primjerice, mnogi pušači nikada ne obole od raka pluća, dok se bolest može razviti i kod osoba koje nikada nisu pušile. Slično je i s rakom kože, koji se ne javlja kod svih ljudi izloženih sunčevom zračenju.

Rezultati istraživanja objavljenog u časopisu Nature mogli bi ponuditi objašnjenje za dugogodišnje pitanje u biologiji raka – zašto ljudi koji su izloženi istim čimbenicima rizika iz okoliša često imaju potpuno različite ishode, prenosi Euronews.

Ovo istraživanje daje nam fascinantan uvid da naši naslijeđeni geni mogu imati velik utjecaj na način na koji se rak razvija nakon oštećenja DNK", rekao je Sam Godfrey, voditelj istraživačkih informacija u organizaciji Cancer Research UK.

Što su znanstvenici utvrdili?

Istraživači su utvrdili da čak i razmjerno male naslijeđene genetske razlike mogu utjecati na način na koji se tumori razvijaju nakon izlaganja istom oštećenju DNK koje uzrokuje rak. Smatraju da njihovi rezultati pokazuju kako bi buduće strategije prevencije raka i probira trebale uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije.

Prema njihovim zaključcima, genetska podloga osobe može odrediti koje će se mutacije zadržati, kako će se tumor razvijati te, moguće, kako će odgovoriti na liječenje.

Po prvi put uspjeli smo pokazati u kojoj mjeri genetska podloga utječe i na procese nastanka mutacija i na puteve koji vode razvoju tumora", rekao je Duncan Odom, koji je vodio istraživanje tijekom rada u Institutu CRUK Cambridge, a danas djeluje u Njemačkom centru za istraživanje raka (DKFZ) u Heidelbergu.

Istraživanje s miševima

Kako bi što vjernije oponašali razinu genetske raznolikosti koja postoji među ljudima, znanstvenici su u istraživanju koristili četiri genetski različita soja miševa.

Sve životinje bile su izložene istoj dozi dietilnitrozamina, poznatog karcinogena za jetru koji se nalazi u duhanskom dimu i pojedinim prerađenim namirnicama. Ta tvar uzrokuje oštećenja DNK u stanicama jetre, što može dovesti do mutacija koje potiču rast tumora.

Iako su svi miševi primili jednaku dozu karcinogena u istoj dobi, sa samo 15 dana života, i u jednakim kontroliranim uvjetima, rak se razvijao različitim evolucijskim putevima, ovisno o njihovoj genetskoj podlozi. Znanstvenici su analizirali gotovo 600 tumora kako bi rekonstruirali njihov razvoj.

Premda su mnogi tumori na kraju aktivirali iste biološke procese koji potiču rast raka, do toga su došli različitim mutacijama i genetskim promjenama. To upućuje na zaključak da naslijeđena DNK ne utječe samo na rizik od razvoja raka, nego i na način na koji se tumor razvija nakon što nastane.

Važnost personaliziranog pristupa

Autori istraživanja ističu da bi njihovi rezultati mogli imati važne posljedice za probir raka i razvoj precizne medicine.

"Ako genetska podloga utječe i na rizik od raka i na evolucijski razvoj tumora, buduće strategije prevencije raka i probira morat će uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije", rekla je autorica studije Sarah Aitken, docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Yale, koja je na istraživanju također radila u Institutu CRUK Cambridge.

Istraživači smatraju i da bi naslijeđena genetika mogla utjecati na odgovor organizma na terapije usmjerene na DNK tumora, uključujući pojedine oblike kemoterapije i radioterapije.