U koliko sati doručkujete? Ovo je tajna dugog i zdravog života, tvrde eksperti
Vrlo je važno vrijeme/FreePik
Često se kaže da je doručak najvažniji obrok u toku dana, a nova studija iz bolnice „Massachusetts General Brigham“ potvrđuje tu izreku.
Također ukazuje na jednostavnu promjenu koju starije osobe mogu uvesti, a koja bi mogla poboljšati njihovo zdravlje i dugovječnost. Kako starimo, ono što jedemo i način na koji jedemo se mijenja, ali do ove studije se malo znalo o tome kako vrijeme obroka utječe na naše zdravlje.
Šta je studija otkrila
Studija objavljena u časopisu Communications Medicine ispitivala je ključne aspekte vremena obroka značajne za stariju populaciju, kako bi se utvrdilo da li određeni obrasci mogu ukazivati na zdravstvene ishode ili čak utjecati na njih kasnije u životu. Istraživački tim analizirao je podatke, uključujući uzorke krvi, od 2.945 odraslih osoba uzrasta od 42 do 94 godine koje žive u jednoj zajednici u Velikoj Britaniji. Grupa je praćena više od 20 godina. Otkrili su da starije osobe imaju tendenciju da doručkuju i večeraju kasnije, uz istovremeno sužavanje ukupnog vremenskog okvira u kojem unose hranu tokom dana.
Utjecaj kasnijeg doručka
Iako možda ne zvuči problematično, kasnije vrijeme doručka dosljedno je povezano sa fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima, uključujući depresiju, umor i probleme sa oralnim zdravljem. Pored toga, studija je zabilježila da su poteškoće u pripremi hrane i lošiji san povezani sa kasnijim obrocima. Najvažnije, kasnije vrijeme doručka povezano je sa povećanim rizikom od smrtnosti tokom perioda praćenja. Istraživači su prilagodili statističke modele prema godinama ispitanika, tako da nisu samo upoređivali mlađe sa starijim učesnicima. Čak i uz te prilagodbe, i dalje su otkrili da kasnije vrijeme doručka posebno povećava rizik od hroničnih bolesti i smrtnosti.
Objašnjenje vodećeg istraživača
Hasan Dašti, naučnik iz oblasti ishrane i cirkadijalne biologije u bolnici Massachusetts General Hospital, koja je dio Harvarda, objasnio je da studija pruža nedostajuće informacije o tome kako se vrijeme obroka mijenja u kasnijem životnom dobu i kako te promjene utječu na opšte zdravlje i dugovječnost. Napominje da je kasnije vrijeme obroka, posebno doručka, povezano sa zdravstvenim izazovima i povećanom smrtnosti kod starijih osoba.
Zašto je vrijeme obroka važno
Istraživanja o zdravoj ishrani često su se fokusirala na to šta treba jesti; ova studija ističe značaj hrononutricije – nauke o vremenskom rasporedu ishrane – kao faktora rizika koji se može mijenjati u cilju smanjenja negativnih zdravstvenih ishoda. Posebno se naglašava da vrijeme obroka, a naročito doručka, može poslužiti kao jednostavan pokazatelj zdravlja kod starijih osoba i može pomoći u osmišljavanju budućih strategija za zdravo starenje. To je nešto na šta i pacijenti i ljekari mogu obratiti pažnju.
„Naše istraživanje sugeriše da promjene u tome kada starije osobe jedu, posebno vrijeme doručka, mogu služiti kao lako mjerljiv pokazatelj njihovog opšteg zdravstvenog stanja“, kaže Dašti. Također dodaje da bi podsticanje starijih osoba da imaju dosljedan raspored obroka moglo postati dio šire strategije za promovisanje zdravog starenja i dugovječnosti.
Iako studija ne dokazuje direktno da raniji doručak vodi boljem zdravlju ili dužem životu — dokazi ipak ukazuju na moguću povezanost, piše Najžena. Raniji doručak češće je povezan sa boljim zdravstvenim ishodima i većom vjerovatnoćom preživljavanja – pa zašto čekati?
