Trebali biste je jesti svaki dan: Ova voćka štiti srce, mozak i crijeva
Jedna voćka, tri velika benefita/Pixabay
Kada je riječ o unosu odgovarajuće količine nutrijenata i minerala svakog dana, voće igra ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva.
Međutim, prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Agriculture and Food Chemistry, jedno voće se posebno izdvaja po svom pozitivnom utjecaju na zdravlje mozga, srca i crijeva – svježe grožđe. Konkretno, studija tvrdi da se grožđe može – i treba – svrstati u kategoriju „superhrane“, odnosno hrane bogate nutrijentima koja doprinosi općem zdravlju i blagostanju.
Kako bismo bolje razumjeli impresivne zdravstvene koristi grožđa, konsultovali smo nutricioniste za dodatna objašnjenja.
Zašto je grožđe dobro za vas?
Glavni razlog zbog kojeg grožđe zaslužuje oznaku „superhrane“ jeste visok sadržaj fitonutrijenata – posebno polifenola.
„Polifenoli su velika grupa fitonutrijenata poznatih po svojim antioksidativnim svojstvima“, objašnjava registrirana dijetetičarka Ejveri Zenker (RD, MAN) za Real Simple. „Neki od polifenola prisutnih u grožđu uključuju fenolne kiseline, antocijanine, flavonoide i stilbene. Mnoge zdravstvene koristi grožđa povezane su upravo s djelovanjem ovih spojeva, naročito zahvaljujući njihovim protuupalnim svojstvima.“
Kada ti polifenoli uđu u tijelo, njihova primarna funkcija je neutralizacija slobodnih radikala – molekula koje povećavaju oksidativni stres – i s vremenom mogu poboljšati zdravlje srca, mozga, imuniteta i metabolizma.
Koje grožđe je najzdravije?
Ako se dvoumite između crvenog, ljubičastog i zelenog grožđa, možda se pitate koje sadrži najviše hranjivih tvari.
„Većina polifenola i antioksidansa u ljubičastom i crvenom grožđu nalazi se u kori“, kaže Zenker. „Ljubičasto grožđe sadrži više antocijanina od crvenog, a znatno više nego zeleno grožđe. Također, ljubičasto grožđe ima značajno viši ukupni antioksidativni kapacitet (TAC) u odnosu na crveno i zeleno. Njegova intenzivna boja ukazuje na snažan antioksidativni sadržaj.“
Antocijanini su odgovorni za tamnu boju ljubičastog grožđa – dok ih crveno i zeleno grožđe sadrže u puno manjim količinama.
Zenker također naglašava da, iako je grožđe bogato hranjivim tvarima, razumijevanje „matriksa hrane“ dodatno objašnjava kako ta jedinjenja međusobno djeluju.
„Matriks hrane je fizička i hemijska struktura hrane, odnosno način na koji su nutrijenti međusobno povezani“, objašnjava ona. „Grožđe nije samo zbir pojedinačnih spojeva poput fitonutrijenata. Matrika hrane određuje kako se ti spojevi vare, apsorbuju, kako utiču na crijevnu mikrobiotu i na cjelokupno zdravlje organizma.“
Koliko grožđa je dovoljno?
Ne morate pojesti velike količine grožđa da biste osjetili njegove prednosti — jedna do dvije šolje dnevno (otprilike 22 do 44 bobice grožđa) mogu imati značajan pozitivan učinak na zdravlje.
Tri zdrava razloga da jedete više grožđa
Nutricionisti izdvajaju najvažnije razloge zašto bi grožđe trebalo biti redovni dio vaše ishrane:
1. Poboljšava zdravlje srca
„Grožđe je bogato resveratrolom i proantocijanidinima – spojevima koji pomažu opuštanju krvnih sudova, snižavaju krvni pritisak i podržavaju zdrave nivoe holesterola“, objašnjava dijetetičarka specijalizirana za kardiologiju, Mišel Rautenštajn (MS, RD).
Ovo je posebno važno za osobe s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti – što više grožđa jedete, to više unosite zaštitnih spojeva koji podržavaju zdravlje srca.
2. Podržava kognitivne funkcije
Kako starimo, kognitivne sposobnosti se prirodno smanjuju – ali pravilna ishrana može usporiti taj proces.
„Raznovrsni antioksidansi prisutni u grožđu mogu zaštititi neurone i podržati zdravu funkciju mozga“, kaže Rautenštajn.
„Neka istraživanja sugeriraju da redovna konzumacija grožđa može poboljšati pamćenje i koncentraciju, pa čak i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove.“
3. Poboljšava zdravlje crijeva
Grožđe je prava protuupalna bomba, a upravo ta svojstva igraju ključnu ulogu u održavanju zdravog crijevnog mikrobioma.
„Polifenoli iz grožđa dokazano poboljšavaju ravnotežu crijevne flore povećavajući količinu i raznolikost korisnih bakterija“, objašnjava Zenker.
„Također je pokazano da crijevni mikrobi poboljšavaju bioraspoloživost polifenola, čime se pojačava njihov pozitivan uticaj na zdravlje.“
Iako odnos između fitonutrijenata i mikrobioma još nije do kraja istražen, sve više dokaza ukazuje na snažnu povezanost. A zdrava crijeva direktno utiču i na zdravlje drugih sistema – uključujući srce i mozak, piše Najžena.
