Samo nekoliko dana je dovoljno: Hrana koju redovno jedemo oštećuje pamćenje
Zabranjene za mozak/FreePik
Mozak za pravilno funkcionisanje zahtijeva kontinuiran unos hranjivih tvari, posebno antioksidanasa i zdravih masti. Namirnice poput masne ribe, voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova ključne su za zdravlje moždanih ćelija i podržavaju mentalne funkcije poput koncentracije, učenja i pamćenja.
Međutim, prehrana bogata zasićenim mastima i industrijski prerađenim proizvodima dugoročno šteti moždanim funkcijama koje regulišu obradu i pohranu informacija.
Prehrana utječe na pamćenje
Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Sjeverne Karoline ističu da čak i kratkotrajno konzumiranje takve hrane može uzrokovati promjene u moždanim ćelijama koje dovode do pogoršanja kognitivnih sposobnosti i povećanog rizika od razvoja neurodegenerativnih bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti.
“Znali smo da prehrana i metabolizam mogu utjecati na zdravlje mozga, ali nismo očekivali da će upravo CCK interneuroni u hipokampusu, vrlo specifična i osjetljiva grupa ćelija, biti direktno poremećeni već nakon kratkog unosa hrane bogate mastima. Posebno nas je iznenadilo koliko brzo su se ove ćelije prilagodile smanjenoj dostupnosti glukoze, a ta promjena sama po sebi bila je dovoljna da ugrozi funkciju pamćenja”, izjavila je profesorica farmakologije Juan Song, voditeljica istraživanja.
Poznato je da gojaznost, kao hronična i progresivna bolest, šteti zdravlju mozga tako što smanjuje protok krvi, smanjuje volumen mozga i potiče neuroinflamaciju. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da štetni efekti prehrane mogu početi i prije nego što se razvije pretilost.
Tokom istraživanja, naučnici su miševe hranili hranom bogatom mastima, koja je nalikovala tzv. zapadnjačkom načinu ishrane. Već nakon samo četiri dana, znatno prije nego što bi se razvila gojaznost, uočena je neuobičajena aktivnost CCK interneurona u mozgu. Međutim, kontrolisani vremenski period bez unosa hrane ublažio je štetne efekte ovakve prehrane – post je doveo do smirenja hiperaktivnih moždanih ćelija i poboljšanja funkcije pamćenja. Osim toga, određeni lijekovi pokazuju potencijal u smanjenju tih negativnih posljedica.
Tokom posta, tijelo prelazi sa korištenja glukoze na sagorijevanje pohranjenih masti kao izvora energije. Istraživači su otkrili da obnavljanje nivoa glukoze u mozgu pomaže u normalizaciji aktivnosti CCK interneurona. Također, važnu ulogu ima smanjenje aktivnosti enzima piruvat-kinaze M2 (PKM2), koji kontroliše ključni korak u pretvaranju glukoze u energiju. Postoje dokazi da lijekovi poput metformina i rapamicina, neki biljni spojevi, kao i restrikcija kalorija, mogu uticati na aktivnost ovog enzima.
Ova otkrića su nedavno objavljena u naučnom časopisu Neuron, a istraživački tim je najavio nastavak ispitivanja utjecaja prehrane bogate mastima na razvoj Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Također planiraju proučiti prehrambene režime koji podstiču pravilnu regulaciju šećera u mozgu, kako bi otkrili imaju li oni zaštitni efekat na kognitivne funkcije, piše Net.hr.
