Ko će odgovarati: Za pomor ribe i data centre ne treba dozvola

U protekli nešto više od mjesec u BiH je najavljena gradnja čak dva takozvana data centra. Za one slabije upućene radi se, praktično, o dva velika “skladišta” podataka koja su, prije svega, namijenjena za potrebe vještačke inteligencije.

Struja i voda

Prvo je u augustu Amir Bekan, direktor bh. podružnice američke kompanije AAFS, iste one koja će graditi Južnu interkonekciju, najavio gradnju data centra od 100 megavata. Sredinom septembra sličan projekat je najavio i Amir Gross Kabiri, vlasnik mostarskog Aluminija.

O projektu koji je najavio Bekan ne zna se mnogo. Trebao bi da bude izgrađen na prostoru Mostara, ali tačna lokacija još nije saopćena. Objavljeno je da bi projekat trebao koštati 530 miliona eura, odnosno nešto više od milijardu maraka, te da se njegova gradnja veže za završetak izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, kao i gasnih elektrana.

Kabirijev projekat, nazvan Noverix, djeluje “ambicioznije”. Navodno bi data centar trebao biti građen na prostoru današnjeg Aluminija i to u nekoliko faza, od početne snage od 50 megavata, do krajnjih 200 megavata. Iz promotivnog videa se može saznati da na ovu lokaciju već dolaze dva dalekovoda od po 220 kilovolti, kojima je opskrbljivana fabrika za potrebe proizvodnje aluminija, kao i da ima unutrašnji električni sistem od 10 kilovolti, uz potrebne trafostanice. I u ovom videu najavljuje se gradnja gasnih elektrana.

Ipak, nijedan projekat do sada nije dao konačne odgovore o veoma važnom pitanju, a to je potrošnja resursa, prije svega električne energije, ali i vode potrebne za hlađenje.

O kako velikim količinama električne energije se radi, ilustruje podatak da bi AAFS-ov data centar trošio 7,5 puta više električne energije nego sva domaćinstva u Mostaru zajedno ili 2,5 puta više nego sva domaćinstva u Sarajevu zajedno. Kabirijev projekat bi trebao i više struje, odnosno oko 15 puta više nego što troše stanovnici Mostara ili pet puta više od svih Sarajlija zajedno.

Kompanija AAFS se uzda u gradnju gasnih elektrana koje bi bile u njenom vlasništvu, od kojih bi barem jedna mogla raditi isključivo za potrebe data centra. Kabiri je spomenuo i gasne elektrane. S obzirom na to da niko od njih nije naveo kako bi dobijao potrebne količine električne energije prije nego što budu izgrađene gasne elektrane, za pretpostaviti je da se obje kompanije uzdaju u ovaj projekat.

Drugo bitno pitanje je voda. Kabiri je naveo kako posjeduje dozvolu za korištenje podzemnih tokova, kao i da je u blizini rijeka Neretva. Međutim, u ovom slučaju je Kabiri, izgleda, pravio račun bez krčmara, jer se okolinska dozvola ne odnosi na gradnju data centra.

- Okolinska dozvola operatera Aluminij Industrija d. o. o. odnosi se na aktivnosti i postrojenja obuhvaćena tom dozvolom. Eventualne promjene u radu postrojenja operater je dužan prijaviti nadležnom ministarstvu, rečeno nam je u Ministarstvu okoliša i turizma FBiH, uz napomenu da do sada nisu dobili bilo kakve zvanične informacije od Noverixa u vezi sa izgradnjom data centra.

Kako su nam rekli u ovom ministarstvu, izgradnja i djelovanje data centara uopće nisu spomenuti u okolinskim zakonima, tako da, praktično, za njih nije potrebno imati okolinsku dozvolu. Zbog toga je, naglašavaju, pod hitno potrebno doraditi važeće zakone.

- Aluminij Industrija ne može graditi data centar u tvorničkom krugu na osnovu važeće dozvole. Međutim, iako za gradnju izvan fabričkog kruga ne treba okolinska dozvola, biće potrebno izvršiti procjenu kapaciteta postrojenja. Na osnovu ovoga treba biti izrađena sudija uticaja na okolinu. Ova studija će biti razmatrana i prilikom dodjeljivanja vodne dozvole, čije je izdavanje za ovako velike projekte zahtjevnije u odnosu na manje projekte, dodali u iz Ministarstva okoliša i turizma FBiH.

Ukoliko bi ovi projekti koristili vodu Neretve ili podzemnih vodotoka, te ako bi sistem grijanja bio najjeftiniji, koji je ujedno najčešće korišten u svijetu, upotrijebljena voda bi se ispuštala u Neretvu. Problem sa tom vodom je što bi bila zagrijana i mogla bi podići temperaturu Neretve za nekoliko stepeni, što bi za rezultat moglo imati potpuno istrebljenje ribljeg fonda nizvodno od data centara, uključujući i endemske vrste glavatice i mekousne pastrmke. Također, ovako zagrijana Neretva bi negativno uticala i na ostali biljni i životinjski svijet koji u njoj obitava.

Upravo zbog ovoga ne čudi da su stanovnici Mostara i ekološka udruženja već postali zabrinuti zbog najave gradnje data centara.

Veliki odziv

- Nemamo još nikakvih zvaničnih informacija. Ono što znamo je iz medija. Upite o data centrima poslali smo na adrese nadležnih institucija u BiH i još čekamo na odgovore. Međutim, ono što nam je zanimljivo je da nam se do sada ni oko jednog projekta nije javio ovako veliki broj građana Mostara, ali i onih iz drugih gradova. Osim što izražavaju zabrinutost zbog najave gradnje data centara, mnogi ljudi su spremni i da volontiraju u našim aktivnostima u vezi sa ovim projektom. Čak nam se javila i jedna djevojka iz Dubrovnika, koja je također iskazala spremnost da volontira, rekla nam je Lejla Kusturica iz organizacije Atelje za društvene promjene, poznate po brojnim akcijama zaštite okoliša.

Odgovore na pitanja u vezi sa izgradnjom data centara pokušali smo dobiti i od Ministarstva energetike, industrije i rudarstva FBiH, kao i od Amera Bekana i Amira Grossa Kabirija. Jedini koji se dosad javio je Kabiri, a odgovore na brojna pitanja objavićemo nakon razgovora s njim.