Šta BiH mora uraditi da izađe sa sive liste FATF-a i vrati povjerenje

Bosna i Hercegovina mora provesti niz reformi kako bi otklonila nedostatke zbog kojih je u junu ove godine stavljena na sivu listu Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). Jedan od narednih koraka je izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, pa je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, formiralo radnu grupu koja treba pripremiti nacrt izmjena i dopuna ovog zakona.

Radnu grupu čine predstavnici nadležnih institucija i organa s državnog i entitetskog nivoa te Brčko distrikta BiH. Njen zadatak je da u roku od šest mjeseci pripremi izmjene zakona kojima bi se domaće zakonodavstvo uskladilo s propisima Evropske unije i preporukama FATF-a i MONEYVAL-a, tijela Vijeća Evrope zaduženog za procjenu efikasnosti sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Usklađivanje zakonodavstva

Iz Ministarstva sigurnosti BiH za Oslobođenje su naveli da potreba za izmjenama proizlazi iz obaveze usklađivanja zakonodavstva sa Šestom direktivom Evropske unije u ovoj oblasti, preporukama FATF-a, obavezama iz akcionog plana te nalazima procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma.

Konkretna zakonska rješenja radna grupa tek treba utvrditi, a njeno formiranje je, dakle, početak pripreme izmjena, a ne završetak posla koji čeka BiH.

Jedno od važnih pitanja u unapređenju sistema je dostupnost tačnih i ažurnih podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata. Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH ističe da je nepostojanje registra stvarnih vlasnika jedan od ključnih nedostataka.

- Registar stvarnih vlasnika važan je mehanizam u prevenciji i borbi protiv korupcije jer bi omogućio utvrđivanje toga ko zaista stoji iza pojedinih firmi i otežao prikrivanje imovine stečene korupcijom. Omogućio bi i medijima i organizacijama civilnog društva da istražuju određene slučajeve i prate vlasničke veze, ističe Traljić za Oslobođenje.

Bez takvog registra može biti otežano utvrđivanje stvarnih vlasnika kompanija i osoba koje stoje iza određenih poslovnih aranžmana, što otvara prostor za prikrivanje vlasničkih veza i imovine. Traljić napominje da je reformskim procesima predviđeno uspostavljanje državnog registra, dok bi baze podataka bile u nadležnosti entiteta. Podsjećamo, za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH još nema uspostavljen registar stvarnih vlasnika pravnih lica.

Govoreći o izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca, Traljić dodaje da ne može komentarisati konkretna rješenja jer još nije vidio tekst planiranih izmjena.

Obaveze BiH, međutim, ne svode se samo na izmjene zakona. Akcioni plan FATF-a obuhvata devet područja u kojima se očekuje napredak, a među kojima su i efikasniji nadzor obveznika, kvalitetnije postupanje po prijavama sumnjivih transakcija i unapređenje istraga i procesuiranja pranja novca.

Dodatni izazov predstavlja upravljanje nezakonito stečenom imovinom. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je za Oslobođenje ukazao na neslaganja na državnom nivou, podsjećajući da Republika Srpska nije saglasna s tim da oduzetom imovinom raspolaže agencija na nivou BiH.

Za razliku od prethodnog puta kada je BiH bila na sivoj listi, sada se ne traži samo usvajanje zakona već i dokaz da se oni dosljedno primjenjuju u praksi.

Konkretni rezultati

- Ovog puta, pored donošenja zakona, morat ćemo dokazati da ono što smo donijeli, uredno i adekvatno primjenjujemo u praksi, istakao je ranije za naš list Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH. Dodao je i to da se naredna evaluacija MONEYVAL-a očekuje 2029, a da do tada država morati pokazati konkretne rezultate, uključujući veći broj procesa i presuda za pranje novca.

Privreda BiH zabilježila je i prve negativne efekte sive liste kao što su sporije i skuplje novčane transakcije uz pojačane kontrole dokumentacije i namjene transakcija koje dolaze u BiH ili odlaze iz naše zemlje. Sve to već utiče na konkurentnost domaće privrede.

Izmjene zakona tek su jedan dio posla koji čeka BiH. Za izlazak sa sive liste institucije će morati pokazati da usvojene propise provode u praksi i ostvaruju konkretne rezultate u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.