Prvi izbori u BiH uz skenere

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se nedjelju, 4. oktobra, na kojima pravo glasa ima 3.408.517 birača. Izvan BiH registrovano je 48.078 birača, od čega putem pošte 45.457 birača, a 2.621 glasaće u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u 13 država. Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati.

Lična, pa otisak

Nova vlast biraće se ovaj put uz historijsku prekretnicu - prvi put širom zemlje uvode se nove tehnologije s ciljem sprečavanja krađe identiteta, ali i ostalih izbornih prevara. Tako tradicionalno glasanje, ne bude li poteškoća, odlazi u prošlost, jer će građane na oko 5.200 biračkih mjesta dočekati uređaji za biometrijsku identifikaciju putem otiska prsta i optički skeneri za automatsko brojanje glasačkih listića. Centralna izborna komisija BiH poručuje da su tehnički uslovi ispunjeni i da je sve spremno za najmodernije izbore u historiji države.

Procedura na biračkom mjestu za građane će počinjati na poznat način. Birač će sa sobom morati imati važeći identifikacijski dokument (ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu) koji predaje članu biračkog odbora zbog provjere identiteta.

Nakon toga slijedi dio postupka koji donosi nova tehnologija. Identitet birača dodatno će se potvrđivati biometrijskom autentifikacijom. Putem posebnog uređaja podaci će se provjeravati povezivanjem s biometrijskim podacima koji se već nalaze u državnom sistemu identifikacijskih dokumenata. Birač će dati otisak prsta, čime se provjerava da li osoba na biračkom mjestu odgovara osobi čiji je dokument predočen.

Kada identitet bude potvrđen, birač dobija glasačke listiće, potpisuje se u biračkom spisku i odlazi u kabinu za glasanje. Po većinskom sistemu birači biraju članove Predsjedništva BiH, dok birači u Republici Srpskoj glasaju i za predsjednika i potpredsjednike RS-a. Na svakom od ovih glasačkih listića moguće je glasati samo za jednog kandidata.

Birači upisani u centralni birački spisak za glasanje u Federaciji BiH biraju jednog kandidata, Bošnjaka ili Hrvata, za člana Predsjedništva BiH. Birači iz RS-a glasaju za jednog kandidata, Srbina, za člana Predsjedništva BiH. Za predsjednika i potpredsjednike RS-a također se bira samo jedan kandidat. Na glasačkom listiću nalaze se kandidati iz reda sva tri konstitutivna naroda. Glasa se isključivo posebnim flomasterom koji se nalazi u glasačkoj kabini. Birač treba potpuno ispuniti kružić pored imena kandidata za kojeg želi glasati.

Birači će moći glasati i za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine kantona u Federaciji BiH. Na ovim glasačkim listićima birači glasaju za jedan politički subjekt, a mogu izraziti i preferencije za pojedine kandidate s njegove liste. Na lijevoj strani listića nalaze se nazivi političkih stranaka i koalicija te imena nezavisnih kandidata, dok su na desnoj strani redni brojevi kandidata. Njihova imena i pripadajući brojevi navedeni su na kandidatskoj listi.

Birač može glasati samo za jedan politički subjekt tako što će potpuno ispuniti kružić pored njegovog naziva, odnosno imena nezavisnog kandidata. Uz odabrani politički subjekt moguće je izraziti i kandidatske preferencije. Nakon označavanja političkog subjekta, birač može označiti jednog, dva ili najviše tri kandidata s njegove liste. Svi označeni kandidati moraju pripadati političkom subjektu za koji je birač glasao.

Prije glasanja potrebno je na kandidatskoj listi provjeriti redni broj željenog kandidata, a potom na glasačkom listiću ispuniti kružić pored tog broja. Na kandidatskoj listi se ne glasa i ona se ne ubacuje u skener.

Nakon što birač popuni listić, umjesto da ga direktno ubaci u glasačku kutiju, odnosi ga do skenera. Uređaj očitava popunjeni listić, nakon čega ga ubacuje u glasačku kutiju. Na taj način glas ostaje sačuvan na papiru, dok se istovremeno omogućava elektronska obrada rezultata.

Uvođenje tehnologije ne znači ni ukidanje ručnog brojanja glasova. Po zatvaranju biračkog mjesta podaci se provjeravaju, rezultati se elektronskim putem dostavljaju CIK-u BiH, nakon čega slijedi i ručno prebrojavanje listića.

Kao najveće izazove pred kojima se CIKBiH našao, predsjednik Komisije Jovan Kalaba naveo je dugotrajan proces javnih nabavki, skraćene rokove za testiranje opreme i štampanje listića s QR kodovima, te obuku hiljada članova biračkih odbora, operatera i tehničara. Dodao je da su moguće poteškoće na izborni dan, ali da je CIKBiH preduzeo mjere za njihovo brzo otklanjanje.

Strpljen-spašen

Ističe da će CIK imati više od 4.000 operatera kao tehničku podršku na biračkim mjestima i 500 terenskih tehničara za rješavanje mogućih problema u radu uređaja.

- S obzirom na to da na ovim izborima prvi put koristimo nove tehnologije, molimo birače za strpljenje i saradnju na biračkim mjestima. Ovi uređaji su uvedeni isključivo kako bi zaštitili njihov glas i osigurali poštene i transparentne izbore. Poruka za izbornu administraciju je da uspjeh izbornog procesa zavisi od njihove profesionalnosti i stručnosti. Apelujemo na njih da se striktno pridržavaju zakonskih procedura i utvrđenih uputstava za rad, da budu strpljivi prema biračima koji se prvi put susreću s novim procesom glasanja, a u slučaju bilo kakvih tehničkih poteškoća da ostanu pribrani i dosljedno primijene osigurane alternativne procedure, poručio je Kalaba.