Plin s juga (ne)će krojiti sudbinu imovine

Centar za geopolitička istraživanja - Geopol izašao je s prijedlogom koji ponovo pokreće rasprave o tome kako bi se u Bosni i Hercegovini mogla urediti državna imovina. Iza prijedloga stoje istaknuti bh. pravnici, reakcije je već izazvao, ali i zainteresovao međunarodne diplomate.

Bosna i Hercegovina još nema usvojen Zakon o državnoj imovini na nivou države. Zabrana raspolaganja tom imovinom usložnjava realizaciju projekta Južna interkonekcija, koji je od ključnog značaja za smanjenje zavisnosti Bosne i Hercegovine od ruskog plina.

Država ispašta

Postoji li mogućnost da radovi počnu prije konačnog rješenja? Hoće li Južna interkonekcija odrediti sudbinu državne imovine?

- Pokušava se stvoriti narativ da će se sada zbog Južne interkonekcije uspostaviti neka matrica, urnek za rješavanje državne imovine u cijelosti. Ne bih rekao da to može ugroziti postojeće modele, prije svega, mislim na zakon koji je već bio u proceduri, ali nije zaživio. Govorim o vrlo kvalitetnom prijedlogu zakona dva člana Predsjedništva BiH, kaže stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero za Oslobođenje.

Njemu je interesantan i prijedlog Geopola.

- Ova dva prijedloga mogla bi biti dobra polazna osnova za cjelovito rješavanje pitanja državne imovine. Južnu interkonekciju treba tretirati kao zaseban problem i tako ga rješavati, možda kroz postojeće mehanizme Zakona o zabrani raspolaganja, dakle, aktiviranjem komisije koja izuzima čestice pod zabranom i dodjeljuje ih u ovom slučaju u projekat Južne interkonekcije. Na cjelokupno rješavanja državne imovine ćemo vjerovatno još čekati, kaže Cero.

Christian Schmidt, visoki predstavnik BiH u odlasku, u novoj epizodi podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” je istakao da bi državni zakon koji bi regulisao pitanje državne imovine bio ogroman iskorak.

- Spreman sam pomoći svakom rješenju koje se temelji na vladavini prava i evropskim standardima. Ne može se više stalno govoriti da će se nešto riješiti poslije izbora. U BiH se sve odgađa za neke naredne izbore, rekao je Schmidt.

Ali, dodaje kako zaboravljaju da kažu poslije kojih izbora.

- Država naravno ispašta zbog neriješenog tog pitanja. Ali, ispašta i RS i FBiH. S druge strane, to se ne može rješavati isključivo kako bi se pogodovalo jednoj zemlji i jednom investitoru. Naravno da postoje mogućnosti koje su bile na stolu, a koje je mogao provesti Schmidt, vezano za eliminisanje određenih segmenata izmjena odluke koje se tiču zabrane raspolaganja državnom imovinom. Mislim da se ovdje državna imovina ne veže isključivo za pitanje Južne interkonekcije, već da dolazi u jednom političkom paketu koji se tiče stava vezano za EU put BiH, rekla je predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić za Klix.

Potpis u Washingtonu

Dragan Čović preuzeo je funkciju predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a na druženju sa novinarima je o potpisivanju međunarodnog sporazuma za Južnu plinsku interkonekciju kazao da očekuje da će biti potpisan u osmom ili devetom mjesecu u Washingtonu.

- Ja ne bih vezivao Južnu plinsku interkonekciju s državnom imovinom. To je jedan mali segment, ali moguće je da kroz taj projekat riješimo pitanje državne imovine. Čini mi se da je to dobar okidač koji bi mogao pomoći da oni koji nas mogu privoljeti da mijenjamo mišljenja, to je apsolutno američka administracija, da se više uključe i zbog toga to vežemo s plinskom interkonekcijom, kazao je Čović.