Građani ne očekuju mnogo od izbora: Obećanja prazna, a život stvaran

Izborna kampanja u Bosni i Hercegovini ponovo otvara pitanje što političke stranke nude građanima. Dok građani kao svoje prioritete navode plate, cijene, odlazak mladih, zdravstveni sistem, infrastrukturu i nova radna mjesta, kampanjom često dominiraju nacionalne teme i međusobne optužbe. Šta političari nude, a šta građani očekuju od izbora? Ovaj put pitali smo građane BiH koje promjene su im najvažnije i da li vide nekoga od ponuđenih ko to može ispuniti.

Svi lupetaju

Šljašteći bilbordi, fotošopirane fotografije, nesigurni izrazi lica, sve je to što ovih dana gledamo u BiH. Većina građana je nezainteresovana za izbore. Kažu, sve je isto. Ne očekuju promjene.

- Ne znam, još nisam odlučio. Vidjeću ponude koje budu. Vidite li programe koji se nude, pita nas razočarani Zlatan i kaže kako u kampanji ništa ne valja.

- Šta će valjati, realno lupaju, ovo-ono, ali sve je to isto. Vidjeću još, ima sedmica. Volio bih normalnu državu, da nije važno da li smo Srbi, Bošnjaci, Hrvati i eto da živimo od plate do plate, završava Zlatan.

Povjerenje građana u izborni proces u Bosni i Hercegovini ostaje na izrazito niskom nivou. Čak 73,9 posto njih smatra da izbori u BiH nisu slobodni i pošteni, pokazalo je najnovije ispitivanje javnog mnijenja o povjerenju građana u izbore u Bosni i Hercegovini koje je saopštila Koalicija za slobodne i poštene izbore Pod lupom.

- Izaći ću na izbore, ali ne znam šta će biti. Biće šta će biti, rekla nam je Sabaheta Hanjalić.

Jasmin Mujčinović, naš sugrađanin, misli da nekih velikih promjena neće biti, ali bi volio da političari državu BiH učine jačom. Ipak, ne zna ko je od njih na to spreman.

- Teško, dugo su svi na vlasti, da su htjeli, do sada su mogli nešto učiniti. Prvenstveno mislim da je važno da se unaprijedi položaj za vojsku, policiju, da jačamo državne institucije, sudstvo, rekao nam je Jasmin.

Zvanični podaci pokazuju pad izlaznosti s nekadašnjih 83 (1996) na oko 51 posto (2022). Nakon tri decenije dominacije istih ili sličnih političara i etnonacionalne retorike, birači osjećaju zamor. Građani, a posebno mladi, suočavaju se sa osjećajem beznađa i smatraju da na političkoj sceni nema ponuđenih alternativa niti “pravih tema” koje adresiraju ekonomske pritiske, zapošljavanje i vladavinu prava.

- Biće osoba za koju ću glasati, samo mi je žao što moram za stranku da glasam, a osobu neku iz druge stranke bih željela, recimo, a ne tu stranku. E, to je nešto do čega nikad nećemo doći, rekla nam je naša sugrađanka koja se nije željela predstaviti.

Faik Čeljo je penzioner. Smatra da se ništa neće promijeniti i da se godinama ništa ne mijenja. Kaže, previše je starih ljudi, a mladi odlaze. Volio bi da su penzije veće, da svi u BiH imaju komotniji život.

- Koliko znam, nema ništa novo, sve je staro, a šta ćemo, moramo glasati, moramo imati vlast. Kakvi su, takvi su. Svaki put lažu, prošli put je bilo obećanja i šta je bilo? Ne vjerujemo im, a i oni sami ne mogu ništa, govori nam Čeljo.

Uprkos svim izazovima i velikom stepenu nepovjerenja, 73,5 posto građana BiH će glasati na opštim izborima 2026. Programi su dosadni i nezanimljivi, kažu naši sugrađani.

Mlade za kormilo

- U suštini sve je isto kao prije, ali eto izaći ćemo. Građanska dužnost je da se izađe na izbore. To je neki minimum što se može uraditi, rekao nam je Tarik Ćusto.

Kao mlad čovjek smatra da se promjene moraju desiti i da mladi trebaju preuzeti kormilo.

- Kada pogledamo neki prošli mandat, generalno nisu se usvojili važni zakoni na državnom nivou. Mislim da je to ključno da bi država počela da radi, da bi građani osjetili neku promjenu. Vidimo da se ništa nije uradilo, možda par nekih zakona i to nam sve govori, smatra Ćusto.

Zbog stalnih političkih kriza, prepucavanja i učestalih izbornih ciklusa, građani osjećaju kontinuirani psihički zamor i razočaranje u političku elitu.