Salem Marić: Mostaru trebaju dijalog, kompromis i povjerenje
Salem Marić je broj 13 na glasačkom listiću
Koji je bio Vaš glavni motiv za povratak na političku scenu nakon dvije godine?
- Situacija u gradu Mostaru i Federaciji mi je nekako ukazivala na to da bih mogao dati još veći doprinos kvalitetnijoj, boljoj budućnosti i prosperitetu, kako grada, tako i Federacije i države Bosne i Hercegovine. To je bio glavni motiv, a pogotovo način na koji sam otišao iz politike. Kada sam se prestao baviti politikom, to je na neki način bilo mimo mojih očekivanja, i smatrao sam da bih - ako se vratim - neke stvari, koje smo radili i koje smo započeli raditi, mogao pomoći da završimo, kao i da neke projekte za koje mislim da su dobri za Grad Mostar ispratim do kraja.
Kako gledate na trenutnu situaciju u gradu, posebno kada je riječ o izgradnji zgrade HNK-a, te zahtjevu Islamske zajednice za izgradnju Interkulturalnog centra Mevlana?
- Upravo su to neki od razloga ovog pokušaja povratka na političku scenu. Htio bih da preko Parlamenta Federacije Mostar dobije fokus i značaj koji zaslužuje, i pokušao bih svojim autoritetom da djelujem i na politiku u Gradu Mostaru, preko viših instanci.
Raskid ortačkog ugovora
Kada govorimo o Hrvatskom narodnom kazalištu, mogu slobodno reći da sam ja, kao predsjednik Gradskog vijeća, možda najviše učinio i najviše zaslužan što je u mome mandatu to pitanje ponovo vraćeno i što je ukazano na problem, jer sam kao predsjednik Vijeća pokrenuo i krivične prijave protiv NN osoba, po saznanju da će se nastaviti izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta.
Na 27. sjednici Gradskog vijeća, na moje insistiranje i uz protivljenje HDZ-ovih vijećnika, iznio sam apsolutno potpunu informaciju o izgradnji i problemu oko Hrvatskog narodnog kazališta, jer meni kao predsjedniku Gradskog vijeća nije bio dozvoljen pristup dokumentaciji. Na zahtjev koji sam uputio i HNK-u i Odjelu za urbanizam Grada Mostara, koji drži HDZ, niko nije našao za shodno da odgovori iako je to po statutu Grada Mostara i po Poslovniku obaveza.
Tražio sam reakciju Tužilaštva HNK-a i Tužilaštva BiH, odakle su rekli da nisu nadležni i vratili me na Kanton, a Tužilaštvo HNK-a je reklo da nema osnova za krivično djelo poslije tih istražnih radnji.
Ono što je najvažnije i što još daje neku nadu, jeste moj dopis pravobraniocu Grada Mostara. Često čujemo da se gradonačelnik žali kako predsjednik Vijeća to nije mogao tražiti, ali naravno da sam mogao tražiti da se pokrene upravni spor na sudu, gdje se traži raskid ortačkog ugovora. Taj spor je sada u toku na sudu u Mostaru i mislim da je već početkom narednog mjeseca zakazana glavna rasprava.
To bi mogla biti neka mogućnost rješenja, naravno, ako postoji dobra volja koja do sada nije pokazana. Naime, ako se ortački ugovor poništi, poništava se i građevinska dozvola i ostalo što je prethodilo izgradnji Hrvatskog narodnog kazališta. Naravno, nemam ništa protiv izgradnje kulturnih institucija. Onda bi moj prijedlog, a i tada sam ga iznosio, bio da to bude zgrada svih kulturnih institucija Grada Mostara, gdje bi mogli biti i Narodno kazalište i Narodno pozorište i sve kulturne institucije u gradu Mostaru. Ako bi bilo dobre volje i ako bi sudski spor završio poništenjem ovog ortačkog ugovora, to bi bila jedna od mogućnosti izlaska iz ovoga problema.
Treba razdvojiti pitanje izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta i ovog što se ne dozvoljava Islamskoj zajednici - izgradnja Mevlane: mislim da je ovdje u pitanju odnos HDZ-a prema Islamskoj zajednici, ali u svakom slučaju, mislim da bi se ova priča mogla riješiti samo dogovorom. Ja sam organizovao jedan sastanak, u ljeto 2023, sa muftijom i gradonačelnikom Grada Mostara, i mi smo, otprilike, bili postigli dogovor kako ćemo sve provesti i za Mevlanu, i za veliku džamiju u Sjevernom logoru, i za Liska harem.
To su bile tri ključne stvari, krucijalne, koje smo dogovorili. Nažalost, realizacija nikad nije provedena. Evo, ne bih sad ulazio u to zašto nije, ali neko i od njih to može reći, jer više nije bilo do mene. Ja sam organizovao taj sastanak na kojem smo bili sve dogovorili i da je tada došlo do realizacije, mislim da ovih napetosti ne bi ni bilo.
Kako tumačite trenutnu blokadu Gradskog vijeća Mostara?
- Mislim da je nepotrebna. Ovdje ni politika HDZ-a ni SDA nije dobro postupila, i tu je samo pitanje dogovora i razgovora. Moj slogan - dijalog, kompromis i povjerenje - ovdje je najpotrebniji, baš u ovim trenucima. Mislim da ima malo razgovora i malo povjerenja između ovih političkih stranaka koje su u vlasti u gradu Mostaru, za razliku od mandata u kojem sam ja bio predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara.
Šta je sa deponijom Uborak?
- Problem sa deponijom Uborak traje dugi niz godina. Mi smo, dok sam bio u Gradskom vijeću, imali tematsku sjednicu na koju smo pozvali sve zainteresovane firme koje se bave takvom djelatnosti. Imali smo, čini mi se, 12 izlagača, koji su na sjednici Gradskog vijeća prezentovali način zbrinjavanja otpada, po modelu iz Evropske unije. Nažalost, na nivou Federacije nije bilo riješeno pitanje zbrinjavanja komunalnog otpada, taj zakon je tek nedavno usvojen na Predstavničkom domu, i to je bio problem jer mi tada nismo mogli ići sa spalionicama.
Probleme treba rješavati
Mislim da je i dalje jedini način da se problem riješi upravo po ovim evropskim uzusima, spalionicom. Ne govorim o lokaciji, uvjeren sam da jedino spalionica, kao što je u evropskim zemljama, nudi dobro rješenje. Ali, dok se ne dođe do rješenja, mi smo morali koristiti deponiju Uborak, jer nemamo drugu. Alternativa je kao što sada vozimo po drugim gradovima, pa su preskupi i transport i odvoz smeća. I tu se moralo naći malo više razumijevanja i trebalo je, po meni, pustiti da se završi tih pet godina plana prilagodbe koji smo mi tražili. U tom roku bi 99 posto to bilo riješeno. Međutim, blokade, okolinske dozvole, žalbe, sud, čitav mandat je prošao u tim nadmudrivanjima. A problem i dalje treba riješiti.
Ovaj tekst predstavlja politički marketing i objavljen je u okviru plaćenog promotivnog sadržaja. Stavovi i poruke izneseni u tekstu pripadaju naručiocu oglasa i ne predstavljaju urednički stav Oslobođenja.