WhatsApp, Signal, Telegram: Njemačke službe koriste novu metodu za tajno praćenje
epa08967947 A photo illustration shows the logo of social media messaging application Whatsapp (L and R) on a computer and a mobile telephone screen, in Paris, France, 27 January 2021. The popular application (app) Whatsapp has faced backlash after announcing on 04 January a change to its privacy policy under which users widely interpreted that personal information would be shared with the app's parent company, Facebook. Although the policy change allegedly was only to affect interactions with business accounts, it prompted millions of users to migrate to rival messaging applications such as Signal (2-L) and Telegram (3-L). EPA/IAN LANGSDON/Ian Langsdon
Njemačka policija, carina i bezbjednosne službe mogu da prate razgovore na aplikacijama WhatsApp, Signal, Telegram i Threema bez instaliranja državnog trojanca na telefon. Prema povjerljivom dokumentu njemačke Carinske kriminalističke službe, istražitelji koriste funkcije za povezivanje dodatnog uređaja i tako dobijaju pristup privatnim porukama osumnjičenih, prenosi “Netzpolitik.org”.
Metoda funkcioniše tako što se na policijskom računaru aktivira veb ili desktop verzija aplikacije, koja se zatim povezuje sa nalogom osobe pod nadzorom. Potvrda se može dobiti pristupom telefonu, skeniranjem QR koda, presretanjem SMS poruke ili prevarom nalik fišingu. Kada se novi uređaj poveže, istražitelji mogu da čitaju buduće poruke, a u pojedinim aplikacijama dobijaju i ranije razgovore, kontakte i druge podatke.
U jednom poznatom slučaju roditelji su policiji dobrovoljno predali telefone kako bi službenici fotografisali određene razgovore sa njihovom ćerkom. Policajci su, međutim, bez njihovog znanja povezali WhatsApp naloge sa računarom Savezne kriminalističke službe i omogućili trajno praćenje buduće komunikacije.
Carinska kriminalistička služba testirala je ovu vrstu nadzora od kraja 2023. godine, a od avgusta 2025. ona je postala stalno sredstvo u istragama teškog i organizovanog kriminala. Dokument od 20. februara 2026. pokazuje da službe smatraju da je metoda donijela značajne istražne rezultate, ali upozoravaju da se informacije o njenoj primjeni moraju čuvati u strogoj tajnosti.
Pravni osnov ovakvog nadzora veoma je sporan. Njemački Savezni sud je u januaru 2026. ocijenio da tajno povezivanje na nalog nije obična telefonska kontrola, već oblik nadzora izvornog uređaja. Profesor IT krivičnog prava Kristijan Rikert smatra da standardni alati aplikacija ne ispunjavaju zakonske uslove jer omogućavaju pristup starim porukama, slanje poruka u ime korisnika i promjenu podataka. Korisnicima se zato savjetuje da redovno provjeravaju listu povezanih uređaja i odmah uklone svaki koji ne prepoznaju.
