Federalna vlast ne vidi ništa loše: Moramo znati za šta se zadužujemo
Dr. Vedad Silajdžić: Koliko će nas zaduženja koštati?/Senad Gubelić
Kako bi osigurala novac za finansiranje tekućih obaveza i u konačnici sačuvala likvidnost budžeta, Federacija BiH se sve češće oslanja na zaduživanje, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.
Datum dospijeća
Dovoljno je samo spomenuti da je budžetom FBiH za ovu godinu planirano ukupno zaduživanje od 2,3 milijarde KM. Dio tog zaduženja je i predstojeće od 50 miliona KM emisijom obveznica koja je zakazana za 6. oktobar.
Naime, federalno Ministarstvo finansija objavilo je javni poziv za učestvovanje u emisiji obveznica FBiH putem aukcije na Sarajevskoj berzi.
- Planirani iznos emisije je 50 miliona KM, nominalna vrijednost obveznice je 10.000 KM, dok je 7. oktobar 2031. godine datum njihovih dospijeća, saopšteno je.
Federalna vlast ne vidi ništa loše u očitom prekomjernom zaduživanju. Štaviše, smatraju da je to način održavanja finansijske stabilnosti. Premijer FBiH Nermin Nikšić nedavno je izjavio da je federalna Vlada u prve tri godine mandata više vratila javnog duga, nego što je emitovala obveznica.
- Očekivati da održavate neki standard, a da se ne zadužujete je iluzorno. Popravili smo status penzionera. Išli smo s nešto višom emisijom obveznica koja opet ne prelazi 20 posto opšteg bruto proizvoda. Poslujemo pažnjom dobrog domaćina, poručio je Nikšić.
Dr. Vedad Silajdžić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA, rekao je za Oslobođenje da zaduživanje samo po sebi nije problem ako se novac koristi za razvojne projekte, infrastrukturu ili investicije koje će sutra stvarati novu ekonomsku vrijednost.
- Problem je ako se zadužujemo da bismo finansirali tekuću potrošnju i zatvarali rupe u budžetu, što se meni čini, jer nemamo dovoljno transparentnosti. Građani ne bi trebali saznati samo da se FBiH zadužuje, nego moraju znati za šta se zadužuje. Otvoreno bih postavio pitanje, vjerujem kao i svaki građani, koliko se to mi stvarno zadužujemo, za šta se zadužujemo i koliko će nas to zaduženje na kraju koštati. Problem je kada dugom plaćate sadašnjost umjesto da njime kupujete budućnost, ističe prof. Silajdžić.
Prema njegovim riječima, razvojno zaduživanje je opravdano dok zaduživanje za tekuću potrošnju ne smatra opravdanim.
- To donekle ukazuje i na nekvalitetno planiranje trošenja javnih prihoda, prikupljanje javnih prihoda i u krajnjem slučaju upravljanje javnim prihodima. Ako mi svoje nerealno planiranje ili nerealna obećanja baziramo na zaduživanju, mi ćemo prodati svoju budućnost, upozorava prof. Silajdžić.
Brze ceste
Federalni poslanik Salko Zildžić (SDA) napominje da će, ukoliko se realizuje planirano zaduženje od 2,3 milijarde KM do kraja godine, vanjski i unutarnji dug FBiH biti veći za nove tri milijarde KM u odnosu na početak mandata aktuelne vlasti.
- To su vam otprilike tri brze ceste od kojih bi Tuzlanski kanton prodisao. Milijarda je brza cesta Tuzla - Žepče, a po milijardu su i brze ceste Tuzla - Orašje i Tuzla - Zvornik. Da smo imali normalnu vlast, za četiri godine bismo mogli imati tri brze ceste, kaže Zildžić.