Otvorena šira pitanja: Dodiku sankcije nisu skinute zato što je postao fin

Ukidanje sankcija lideru SNSD-a Miloradu Dodiku bila je jedna od glavnih tačaka sporenja tokom saslušanja u američkom Kongresu, na kojem su se otvorila i šira pitanja o politici Washingtona prema Bosni i Hercegovini. Dok su se pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a čuli različiti pogledi na dosadašnje američke poteze, predstavnik State Departmenta stao je u odbranu politike administracije.

Princip korisnosti

- Prošle godine američka diplomatija pomogla je u rješavanju dugotrajne krize, očuvanju pravnog jedinstva zemlje i ustavnog poretka, istovremeno osiguravajući povlačenje najizraženijih antidejtonskih zakonskih rješenja Republike Srpske, naveo je Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju.

Na pitanje demokratskog kongresmena Billa Keatinga o mogućem vraćanju sankcija Dodiku, Lawton nije dao direktan odgovor.

- Mislim da je pitanje primjene sankcija odvojeno pitanje. Fokusirani smo na djela, a ne na retoriku, kazao je Lawton.

Profesor i analitičar Esad Bajtal kaže kako je to politika, a u politici ne možete tražiti principe.

- U politici se traži interes. Princip korisnosti je, zapravo, jedini koji tamo važi. I oni sad vagaju onoliko koliko njima odgovara, da on ovdje gazi pred sobom sve što gazi, zakone, moral, običaje, toliko će oni to tolerisati. Onog trenutka kad njima ne bude odgovaralo, kad se oni osjete ugroženim, njihov interes, politički, geopolitički, ovakav ili onakav, oni će tada reagovati. Dotle mu uzimaju pare na lobiranje, na ovo, na ono. Dakle, to je najkraća priča: uzimaju mu pare i uzimaće sve dotle dok se ne osjete ugroženima, kazao je Bajtal.

Komentarišući različite stavove koji su se mogli čuti tokom saslušanja, dopisnik FTV-a Ivica Puljić je kazao kako je jasno da unutar američke politike ne postoji jedinstven pogled na pristup Bosni i Hercegovini.

- Vrlo je jasno da je američka politika podijeljena. Ali, rekao bih da izjava Daniela Lawtona da je prošle godine američka diplomatija riješila dugotrajnu krizu i da je ukidanje sankcija Miloradu Dodiku stabiliziralo situaciju u BiH - slobodno može konkurirati za rubriku “vjerovali ili ne”. I najpovršniji promatrač zbivanja zna da to nije tako, kazao je Puljić.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je rasprava otvorila brojne teme.

- Bilo je tu vrlo značajnih, vrlo zanimljivih, ali i vrlo oštrih diskusija. Naravno da je stav administracije, zapravo, sažet u ovoj rečenici: da njih zanimaju konkretna djela, a ne retorika. Dakle, oni se drže činjenice da je Milorad Dodik ispoštovao taj dogovor postignut između administracije SAD-a i njega. Istina, mi nikada nismo u potpunosti saznali detalje tih dogovora, ali se on povukao iz političkog života, održani su prijevremeni predsjednički izbori, on ne obavlja više funkciju, bez obzira na to što je samo formalno izgubio predsjedničku fotelju i on, isto tako, nije na ovim predstojećim izborima kandidat na listi. I to je za SAD u ovom trenutku dovoljno, kaže Topić.

Bajtal smatra i da Dodikovo formalno uklanjanje iz dijela zvaničnog političkog života nije donijelo suštinsku promjenu u BiH.

- Bosna nije dobila ništa, a njih to ne zanima. Dakle, on će i dalje vladati političkom scenom tamo, kaže Bajtal.

Posao lobista

Poseban problem, smatra Bajtal, predstavlja stanje opozicije u bh. entitetu RS. Ističe da Dodik, u suštinskom političkom smislu, nema opoziciju, nego konkurente koji žele zauzeti njegovu poziciju.

Bajtal potcrtava da je lobiranje bilo presudno za ukidanje sankcija.

- On u Americi troši novce na silna lobiranja i platio je to skidanje sankcija. Niko ga nije skinuo iz moralnih razloga, iz logičkih razloga, zbog toga što je nešto promijenio, zbog toga što je pokazao da su sankcije bile nepravedne. Ne. On je skinut naprosto na način kako se to skida: plaćeno, lobirano i to je sva priča, zaključuje Bajtal.