Kakva će FBiH biti 2034?

Kako će Federacija Bosne i Hercegovine izgledati za osam godina? Odgovor je u novoj strategiji razvoja. U fokusu nauka, umjetna inteligencija, digitalizacija, zelena tranzicija... No, vlast i struka će tek u narednim mjesecima odrediti prioritete. Tvrde da to neće biti samo spisak lijepih želja već konkretan plan s jasnim ciljevima i rokovima.

Budući pravci

- Treba data centar, trebaju istraživački instituti, vlast bi trebala, evo, sada za narednu godinu dati barem 1,8% bruto domaćeg proizvoda za istraživanja, a dat će desetinu toga. A gdje smo sada? U evropskoj obitelji zadnji po dohotku i po stanovništvu, mi smo negdje na 45% od evropskog prosjeka. Trebamo činiti napor u oblasti proizvodnje, a to znači povećati proizvodnju ideja, povećati fond znanja, uvesti inovacijsku politiku koju uopće nemamo da bismo poboljšali životni standard, rekao je ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.

Vlada FBiH donijela je u februaru 2026. Odluku o izradi strategije, kojom će se usmjeriti razvoj Federacije BiH.

- To je jedan ključni multisektorski, horizontalni dokument koji određuje društveni konsenzus i prioritete razvoja u sljedećem planskom periodu. Sama strategija je tu da donese konkretne promjene, boljitak za život građana, ističe Rijad Kovač iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja.

Sredstva koja će se obezbijediti iz budžeta FBiH za izradu Strategije razvoja iznose 283.500 KM.

Prije nego što se zacrtaju novi pravci razvoja, trebalo bi pogledati šta je urađeno po prethodnoj Strategiji razvoja FBiH 2021-2027.

Dokumentom su bili predviđeni ubrzanje ekonomskog razvoja, unapređenje obrazovnog sistema, ublažavanje trenda demografskog starenja stanovništva, poboljšanje stabilnosti porodica i položaja mladih, smanjenje neaktivnosti i nezaposlenosti, smanjenje siromaštva, unapređenje kvaliteta zraka, podsticanje razvoja ruralnih područja, unapređivanje vladavine prava, stimuliranje povezivanja sa bh. dijasporom...

Da posla na ovom polju još ima, pokazuju poruke predstavnika institucija BiH i Svjetskog saveza dijaspore BiH koji kažu da je potrebno unaprijediti institucionalnu saradnju s bh. dijasporom kroz zajedničke projekte.

- Bh. dijaspora predstavlja značajan razvojni potencijal za BiH ne samo kroz ekonomski doprinos već i kroz prijenos znanja, tehnologija i iskustava stečenih u inostranstvu. Više od dva miliona ljudi porijeklom iz BiH, koji žive širom svijeta, mogu doprinijeti jačem povezivanju kompanija, organiziranju zajedničkih privrednih sajmova i turističkih kongresa te otvaranju novih mogućnosti za razvoj privrede i međunarodnu saradnju, poručio je predsjednik Saveza dijaspore BiH Hasan Šehović.

A dok se govori o tome kako dijaspora može pomoći razvoju FBiH, ona je iz godine u godinu sve brojnija.

- Jako malo nas se rađa, previše nas umire, mnogo kvalitetnih, mladih i radno sposobnih ljudi, u najboljoj dobi za reprodukciju, odlazi, a gotovo niko ne dolazi. Do prije osam godina imali smo roditelje koji su aktivno motivisali svoju djecu da ostanu u ovoj zemlji. Danas imamo roditelje koji aktivno motivišu svoju djecu da odu u zemlje Zapadne Evrope, kaže demograf Amer Osmić.

Ekonomski stručnjak Igor Gavran naglašava da se prije svega mora analizirati zašto je prethodna strategija ostala samo bajka?!

- Jasno je da nismo imali nikakav ekonomski razvoj, a posebno ne ubrzani. Ako će i nova strategija biti bajka koja se ne namjerava ili ne može realizovati, onda nikakav sadržaj nema smisla. Ne treba imati stotine ciljeva nego se fokusirati na najvažnije. Ekonomski rast i razvoj i povećanje broja zaposlenih moraju biti prioriteti, ali ne može se lakonski obećavati 50, 100 ili 200 hiljada radnih mjesta nego Strategija mora biti dovoljno konkretna da se znaju barem okvirni rokovi, izvori finansiranja i način realizacije, kaže Gavran za Oslobođenje.

Strategija, dodaje naš sagovornik, ne može definirati sve detalje, ali ipak mora biti dovoljno konkretna kako ne bi bila samo spisak želja.

- Primarno se mora temeljiti na vlastitim izvorima i sposobnostima, a ne prizivanju stranih investitora. Jer šta ako njih ne bude? Fokus mora biti na samoodrživosti ekonomije i vlastitim potencijalima. Iluzija je da možemo planirati razvoj sofisticiranih privrednih grana ako nemamo industriju čelika i drvnu industriju, energetiku ili poljoprivredu. Mora se početi jačanjem baze, a onda nadgradnje. Moraju se graditi lanci od sirovina do finalnih proizvoda u BiH. I naravno, moramo imati državnu strategiju razvoja ili barem usklađene strategije u cijeloj državi. Apsurdno je i štetno parcijalno planirati razvoj dijelova države. Naravno, ako je nemoguće doći do državne, ne treba odustajati od entitetske strategije, rekao je Gavran.

Koliko je prethodna strategija zaista donijela promjena građanima Federacije BiH, možda je najbolje pitanje za njih same. Da ciljevi nisu u potpunosti ostvareni priznaju i oni koji su učestvovali u izradi Strategije.

- Nažalost, ono što smo zacrtali u toj strategiji nije se ostvarilo kako smo željeli i kako se moglo. Pa se nadamo da ćemo ovom strategijom to ispraviti, kaže Domljan.

Samo na papiru

I premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je podsjetio i da je činjenica da je 2014. govoreno da ćemo do 2021. završiti koridor 5c, pa to još nije ostvareno.

- Moramo znati gdje možemo povećati produktivnost, otvoriti prostor za nova radna mjesta i investicije, unaprijediti javne usluge i infrastrukturu i učiniti institucije efikasnijim. I moramo biti realni. Želimo Federaciju koja bolje koristi svoje resurse, više ulaže u ljude i znanje, brže priprema i provodi projekte, odgovornije upravlja javnim novcem i stvara bolje uslove za rad, ulaganja i razvoj, poručio je premijer Nikšić.

Dodao je da su posljednjih nekoliko godina postavljani ciljevi koji su izgledali nedostižno, “a onda kada se opredijelite i kada radite, dođete i do veće minimalne plate, do usaglašavanja penzija i do neradne nedjelje”. Inflaciju, neispunjena obećanja i ekonomski razvoj i dalje ne pominje.