Dijalog gradi i njeguje dobro

Dijalog pokreće svijet, otklanja predrasude i otvara prostor zajedničkom djelovanju, umrežavanju i konstruktivnoj raspravi. Važnost dijaloga, posebno onog međureligijskog, prepoznao je i Georgetown University, koji više od dvije decenije okuplja kršćanske i muslimanske naučnike iz cijelog svijeta u okviru Building Bridges seminara. Ovogodišnji, 24. seminar, održava se u Sarajevu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

Uz Georgetown University i Biblioteku, nesebičnu podršku seminaru pruža i Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. Seminar kojim predsjedava profesor međureligijske teologije velečasni Daniel A. Madigan startao je u ponedjeljak, a učesnici iz zemlje i cijelog svijeta će do prekosutra razgovarati o pojmu nade iz muslimanske i kršćanske perspektive.

Mjesto susreta

U trenucima suočavanja s prividnim beznađem koje mnogi osjećaju danas, seminar traga za odgovorima na pitanje o temeljima nade i kako tu nadu uvjerljivo ponuditi svijetu koji se suočava s očajem.

Ovogodišnja tema “Nada: muslimanske i kršćanske perspektive” proizašla je iz rasprava na završnoj sesiji seminara 2025. održanog u Tübingenu u Njemačkoj. Tokom pet dana intenzivnog rada međunarodni naučnici fokusirani su na dijaloško pomno čitanje muslimanskih i kršćanskih tekstova koji kazuju o nadi.

“Za neke, nada može biti toliko usredotočena na onostranu stvarnost da je ne uspijevaju povezati s trenutnim stanjem ovog svijeta. Za nas vjernike, nada je u moći Boga da stvara i ponovno stvara”, naveli su organizatori.

Prof. dr. Ahmet Alibašić sa Fakulteta islamskih nauka UNSA naglasio je da se seminar po treći put održava u Sarajevu, što je ujedno najveći broj održanih susreta izvan Sjedinjenih Država. To pokazuje da su učesnici seminara prepoznali Sarajevo kao mjesto susreta religija, teologija i kultura.

Na početku seminara dekan Fakulteta islamskih nauka UNSA prof. dr. Mustafa Hasani naglasio je da u vremenu u kojem se razlike među ljudima potenciraju više od onoga što nas povezuje ovakvi susreti podsjećaju na važnost dijaloga, međusobnog poštovanja i otvorene komunikacije.

- Kroz iskren razgovor i spremnost da jedni druge saslušamo gradimo mostove razumijevanja i jačamo svijest o zajedničkim vrijednostima, rekao je prof. dr. Hasani.

Prof. dr. Madigan naglasio je da u obje tradicije postoji niz shvatanja nade, te da okupljeni nisu tu da bi raspravljali o tome koja tradicija ima bolji smisao nade.

- Ovdje smo kao vjernici u određenom vremenu historije, na određenom geografskom području, što od nas kao ljudskih bića i kao vjernika zahtijeva da pokušamo pronaći riječ nade za naš svijet. Ponekad završimo govoreći o nadi bez ikakvih djela koja bi je pratila - što je jedan od naših naučnika nazvao jeftinom nadom. Vjernici mogu vrlo lako reći ljudima “u redu je. Bog ima sve pod kontrolom”. To je jeftina nada. Da bismo istinski bili ljudi nade, to nas nešto košta. Da bismo istinski bili ljudi nade, to od nas zahtijeva djelovanje. Ali, kao vjernici, ne uzdamo se samo u sebe. Uzdamo se u ono što je Bog učinio, u Božju sposobnost da stvara i ponovo stvara, Božju sposobnost da iz smrti izvede život, Božju sposobnost da obnovi lice zemlje, istakao je prof. dr. Madigan.

Javna predavanja održali su prof. dr. Jerusha T. Rhodes sa Union Theological Seminary u New Yorku i prof. dr. velečasni David Neuhaus, član Isusovačke zajednice u Jerusalemu.

- Mnogo je razloga da ne osjećamo nadu i da osjećamo određenu vrstu očaja. Posebno zbog nasilja kojem svjedočimo, ali i zbog činjenice da se vraćamo raspravama i sukobima za koje smo mislili da smo riješili, poručila je prof. dr. Rhodes.

Naglasila je da su okupljanja na kojima ljudi razgovaraju bez obzira na različitosti, u uvjerenju da su razlike snaga, a ne slabost, veoma korisna.

Tokom predavanja, prof. dr. Rhodes iznijela je muslimanske perspektive o nadi, te citirala ajete Kur’ana koji govore o nadi.

Prof. dr. Neuhaus je govorio o kršćanskim perspektivama nade, istakavši da ona mora početi trezvenim pogledom na sve što se dešava oko nas. Naglasio je da kada pogleda iz perspektive nekoga ko decenijama živi u Jerusalemu, vidi Gazu, Zapadnu Obalu, Lebanon, Siriju, Irak, Jemen, ali i unutrašnjost Izraela. Istakao je da kršćanska nada ne nudi optimizam u suočavanju s krizama.

Aktivno djelovanje

- Optimizam je pasivni osjećaj da će sve biti dobro, bez obzira na sve. Suprotno optimizmu, nada je proročki čin. Aktivno traganje i uvažavanje mogućnosti dobra, onda kada se zlo pojavi, istakao je prof. dr. Neuhaus.

Tokom diskusije istakao je važnost suočavanja sa zlom koje postoji u nama.

- Ne možemo krenuti u iskorjenjivanje zla koje bismo mogli biti u iskušenju vidjeti oko sebe, a da se prvo zaista ne suočimo sa zlom koje je u nama. Suočavamo se sa stvarnošću zla i potrebom borbe protiv zla. Ali, mislim da je jedini način da se pročistimo, zapravo, prepoznavanje koliko je to zlo duboko ukorijenjeno u nama, istakao je prof. dr. Neuhaus.

Uvodnim predavanjima, pored profesora i studenata, prisustvovali su i britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Julian Reilly, te zamjenik gradonačelnika Sarajeva Predrag Puharić.