Ne ide vjetropark na privatnu zemlju

Pravosudno-politička drama odvija se u zapadnoj Hercegovini. Vlast koju čini HDZBiH namjerila se već godinama na imovinu porodice Mrvelj, koju zastupa Zdenko Lučić, ove godine kandidat za člana Predsjedništva BiH na izborima u oktobru. Udruženje za podršku dioničarima u FBiH oglasilo se saopštenjem, u kojem navodi da se nad kompanijom Ukraskamen u Posušju pokušava učiniti “privredni atentat, čiji su izvršioci predsjednik Vlade Zapadnohercegovačkog kantona Predrag Čović, ministri privrede i prostornog uređenja ZHK-a Dario Sesar i Zvonimir Širić, direktor Agencije za privatizaciju ZHK-a Ante Markić, zamjenik direktora kantonalnog ureda porezne uprave Milan Penava i drugi”.

Organizovani kriminal

- Ustanovili smo koliki ste kriminal provodili od 2000. do 2026. godine. Kada smo pregledali i iščitali Program rada Vlade ZHK-a za 2023. i rješenja o razrješenju i imenovanju od 12. jula te godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Predraga Čovića u Širokom Brijegu, gdje je održana 12. sjednica Vlade i donesen njen Program rada za 2023. godinu, našli smo netačne navode, odnosno one koji su u suprotnosti sa privatizacijom firme Ukraskamen d. d. Posušje, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Udruženja Rizah Softić ističe da se u Vladinim dokumentima navodi “privlačenje ulaganja”, koje je, kako kaže, “zamazivanje očiju”, jer je ulaganje pokradeno prije nego je firmu privatizovao pokojni Ante Mrvelj, a radi se o iznosu od 440.000 maraka.

Softić tvrdi da je riječ o organizovanom kriminalu i najavljuje pokretanje krivičnog postupka na osnovu prijave grupe dioničara od 24. marta 2024. Tužilaštvu BiH.

- Postupku ćemo se i mi priključiti u svojstvu svjedoka Tužilaštva BiH, na okolnosti otimanja privatne imovine, što je presedan sročen u saopćenje za javnost od 27. juna 2023. Tada je Vlada ZHK-a, pod predsjedavanjem Čovića, donijela rješenje kojim je ovlastila Martinu Kovač iz Posušja kao osobu za obavljanje ovlasti i obaveza na osnovu državnog kapitala u privrednom društvu Ukraskamen d. d. Posušje. Gospodo, državni kapital u privrednom društvu Ukraskamen d. d. Posušje ne postoji, naglašava Softić.

Dodaje da postoji privatni kapital, kako je u sudskom registru i Registru vrijednosnih papira FBiH navedeno, da je većinski vlasnik dionica Ukraskamena (90,9772 posto) Ante Mrvelj.

- Prihvatanje rješenja o imenovanju Martine Kovač je dovoljan materijalni dokaz za više izvršenih krivičnih djela i potvrđuje da se radi o zloupotrebi položaja i ovlasti predstavnika Vlade, kako bi se na nezakonit način domogli imovine poduzeća Ukraskamen d. d. Posušje, na predjelu Konjsko Bare. Ovih dana, po našem zahtjevu i zahtjevu 162 dioničara Ukraskamena, u Posušje trebaju doći zaštitari, kako bi čuvali upravnu zgradu firme od nezakonitog (bahatog) korištenja privatne imovine, piše Softić, te podsjeća da je pravni savjetnik porodice Mrvelj Zdenko Lučić za hercegovina.info kazao kako je “upravna zgrada Ukraskamena 1993. mobilizirana za potrebe HVO-a u ratnim vremenima, a od 1993. do 2024. je poduzeće Ukraskamen d. d, kao vlasnik zgrade u kontinuitetu izgubilo veliku dobit i pretrpjelo materijalnu štetu, jer u međuvremenu nije naplaćivalo ogromne najmove od korisnika zgrade (HVO-a, Općine Posušje, te Ministarstva gospodarstva ŽZH-a i Ministarstva graditeljstva ŽZH-a)”.

Softić dodaje i to da će, imajući u vidu da je predsjednik Upravnog odbora Agencije za privatizaciju ZHK-a počinio krivično djelo sa svojim saradnicima i tako oštetio Ukraskamen d. d. Posušje za 623.528,38 KM, preduzeće preko nadležnog suda podnijeti odštetni zahtjev protiv Kantona, a na temelju pravomoćne presude Vrhovnog suda FBiH od 5. jula 2023.

Iz Vlade su tvrdili da ova presuda, “zbog iznenadne smrti tuženika 2014. godine” nije provedena. Zato je, naveli su, 2021. Općinski sud naložio Tonki Mrvelj, kao nasljednici, davanje izjave za upis volje o brisanju prava vlasništva.

- Ovdje se radi o klasičnoj kleveti, mržnji, ugnjetavanju imena i prezimena pokojnog Ante Mrvelja i njegove supruge. Dokaz su rješenje o izmjeni podataka od 2. 6. 2017. Općinskog suda Široki Brijeg i rješenje Kantonalnog suda Široki Brijeg od 9. 1. 2018. Riječ je o lažiranom, nezakonitom upisu u sudski registar, a tim činom su predstavnici Vlade i Agencije za privatizaciju ZHK-a počinili niz krivičnih djela. Smrt tuženika nema nikakve veze s presudama! Presuda Općinskog suda Široki Brijeg iz 2021. godine je preinačena i ništavna od Vrhovnog suda FBiH, napominje Softić.

Potpis Kraljevića

Pobija i tvrdnje vlasti da je Ukraskamen d. d. Posušje nezakonito prisvojen i da mu se pripisuje imovina koja nikada nije bila predmet privatizacije. Naime, u Vladi ZHK-a kažu da parcele na lokaciji Konjsko Bare nikada nisu bile upisane na Ukraskamen, niti su bile dio procesa privatizacije, a koriste se kao element ucjene za projekt od javnog interesa.

- Konjsko Bare, Batin i ostala izvanbilansna imovina Ukraskamena, sa sigurnošću tvrdimo, pripada preduzeću, što je potvrdio i Općinski sud Široki Brijeg, presudom od 16. septembra 2021. Dokaz su i posjedovni listovi RO Ukraskamena. U Vladi očito ne znaju da je u članu 8. stav (2) Zakona o privatizaciji preduzeća jasno napisano da se u početnoj bilansi preduzeća za privatizaciju ne iskazuju prirodna bogatstva i dobra u općoj upotrebi, kao ni objekti od općeg kulturnog i historijskog značaja, koja firma koristi u obavljanju svoje djelatnosti. Pojedinci koji daju sebi te ovlasti sigurno rade zloupotrebu položaja i ovlasti, pojašnjava Softić.

Iako su iz kantonalnih vlasti poručivali i to da je Ukraskamen d. d. Posušje danas uništena firma s poreskim dugom od skoro 2.000.000 KM i neriješenim statusom zaposlenika, dioničari tvrde da ni to nije tačno.

- Po zaključku federalnog Ministarstva finansija, čiji je potpisnik ministar Toni Kraljević, od 29. maja 2023. godine, ukupni iznos duga preduzeća Ukraskamen je 874.109,89 KM. Iz navedenog se može zaključiti kako se radi o kontinuiranom dugogodišnjem potiskivanju, tlačenju i reketarenju vlasnika dionica Ukraskamen d. d. od predstavnika Vlade ZHK-a. Da postoji namjera otuđenja privatne imovine, potapanjem, dupliciranjem duga koji ne postoji i u konačnici gašenjem društva Ukraskamen d. d. Posušje, svjedoči i zaključak Vlade od 18. decembra 2023. godine, u kojem se navodi kako je utvrđen prijedlog odluke o davanju saglasnosti na podatke iz popisnih listi broj 777, 1355 i 1415 k. o. Konjsko Bare i upućuje kantonalnoj Skupštini u dalju proceduru, napominje Softić.

Vladi Zapadnohercegovačkog kantona uputili smo prije dvije sedmice nekoliko pitanja: Na osnovu čega je Vlada ZHK-a donijela rješenje o imenovanju Martine Kovač iz Posušja za osobu ovlaštenu za obavljanje ovlasti i obaveza na osnovu državnog kapitala u privrednom društvu Ukraskamen d. d. Posušje, budući da je prema Registru vrijednosnih papira u Federaciji BiH većinski vlasnik dionica Ukraskamena Ante Mrvelj? Iz kojih razloga je kasnije Kovač razriješena s te dužnosti? Na koji način je došlo do promjene upisnog stanja zemljišta Ukraskamena d. d. Posušje u posjedovnim listovima vezanim za katastarske općine Konjsko Bare i da li je tačno da je na tom prostoru planirana izgradnja vjetroparka Poklečani? Šta očekujete, nakon što je predmet o Ukraskamenu formiralo državno Tužilaštvo?

Ko je gubitnik?

Odgovore nikad nismo dobili.

Zanimalo nas je i to da li, budući da su u upravnoj zgradi Ukraskamena od 2008. do danas smješteni Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo gospodarstva ZHK-a, ova dva resora plaćaju naknade nasljednicima preduzeća, te ako je odgovor potvrdan, o kolikim iznosima na godišnjem nivou je riječ? Na sjednici Skupštine ZHK-a još 2024. zastupnici su tvrdili da je taj dug prešao 22 miliona maraka.

Inače, pomenuta Martina Kovač, koju je 2023. godine Vlada ŽZH-a imenovala za osobu ovlaštenu za obavljanje ovlasti i obaveza na osnovu državnog kapitala u Ukraskamenu, razriješena je 13. februara prošle godine te dužnosti na vlastiti zahtjev. Još koncem 2024. zastupnik HRS-a Tomislav Bandić tražio je na sjednici kantonalne Skupštine od premijera Čovića odgovore na konkretna pitanja o zakonitosti dodjele koncesije za vjetropark Poklečani.

- Od predsjednika Vlade dobio sam odgovor da sam gubitnik lokalnih izbora i da nemam dana radnog staža u realnom sektoru, reći će kasnije Bandić.

U krivičnoj prijavi podnesenoj Tužilaštvu BiH protiv više predstavnika kantonalnih vlasti, među kojima je i Kovač, navedeno je kako se pobrojani terete za zloupotrebu ovlasti u privrednom poslovanju, obmanu kupaca, krivotvorenje vrijednosnih papira te organizovani kriminal, pri čemu se procjenjuje da je šteta za državu BiH i Ukraskamen d. d. veća od 50 miliona KM.