Bogdanović na putu ka UNESCO-u

Zaštita djela arhitekte Bogdana Bogdanovića, posebno Partizanskog spomen-groblja u Mostaru, predstavlja pitanje očuvanja kulturne baštine, ali i odbrane antifašističkih i evropskih vrijednosti. Poručeno je ovo jučer iz Parlamentarne skupštine BiH, sa konferencije “Jedinstvena i univerzalna vrijednost djela Bogdana Bogdanovića u BiH i odgovornost za njihovu zaštitu u zemlji i svijetu”. Upućen je i apel domaćim institucijama i međunarodnoj zajednici da podrže obnovu i kandidaturu Partizanskog spomen-groblja za Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Univerzalna vrijednost

Konferencija, koja je organizovana nakon inicijative državnih poslanika SDP-a Jasmina Imamovića i Saše Magazinovića, koji su inicirali pokretanje procedure za nominaciju, okupila je stručnjake iz oblasti zaštite kulturnog naslijeđa, predstavnike institucija i donosioce odluka s ciljem razmatranja savremenih pristupa i konkretnih mjera zaštite djela Bogdanovića, s posebnim fokusom na Partizu.

Imamović je izrazio očekivanje da bi konferencija mogla predstavljati tačku preokreta kada je riječ o odnosu prema Partizanskom spomen-groblju u Mostaru i zaštiti Bogdanovićevih djela, te podsjetio da je inicijativa u Parlamentu BiH dobila ubjedljivu podršku, kao i da je ubrzo nakon toga gotovo jednoglasno usvojena i inicijativa vezana za afirmaciju antifašističkog naslijeđa BiH. Dodao je da je Vijeće ministara BiH već podržalo nominaciju, što je, kako je rekao, velika vijest. Izrazio je nadu da će nadležne institucije na svim nivoima vlasti dati doprinos revitalizaciji, održavanju i trajnom očuvanju ovog nacionalnog spomenika BiH.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručio je da će Vlada FBiH dati puni doprinos inicijativi. Naglasio je da se ne radi samo o jednom spomeniku već o odnosu društva prema historiji, kulturi sjećanja i vrijednostima na kojima počiva savremena Evropa. Govoreći o pokušajima historijskog revizionizma i relativizacije fašizma, Nikšić je naglasio da je mostarski memorijalni kompleks simbol počasti antifašističkim borcima koji su živote dali u odbrani domovine, te upozorio da je fašizam trajna opasnost, jer “kada antifašisti šute, tada fašisti govore”.

Alija Kožljak, šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, u ime Denisa Bećirovića je zahvalio na “vrlo važnoj inicijativi i onima koji su je podržali”. Naveo je da Bogdanovićeva djela nisu samo prostor sjećanja već su i umjetnička svjedočanstva o ljudskom dostojanstvu, slobodi i pobjedi života nad ideologijama mržnje i uništenja.

- Partizansko spomen-groblje, Spomen-park Garavice u Bihaću i nekropola Smrike u Novom Travniku predstavljaju univerzalnu vrijednost i sami vrh svjetske memorijalne arhitekture, naglasio je Kožljak, dodavši da njihova zaštita zahtijeva aktivnu saradnju domaćih institucija sa relevantnim međunarodnim organizacijama, stručnjacima i partnerima širom svijeta.

Generalna sekretarka organizacije Europa Nostra Sneška Quaedvlieg Mihailović je naglasila da ta organizacija snažno podržava inicijativu za UNESCO-nominaciju. Podsjetila je da je Europa Nostra još 2023. godine uvrstila Partizansko spomen-groblje među sedam najugroženijih lokaliteta kulturne baštine u Evropi, te istakla da nema dileme da se radi o izuzetno značajnom dijelu evropske kulturne baštine.

Alarmantno stanje

- Nije slučajno da se ovaj skup održava u danima kada se obilježavaju Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. Da nije bilo pobjede nad fašizmom, ne bi bilo ni EU koja počiva na vrijednostima slobode, demokratije i vladavine prava, kazala je Quaedvlieg Mihailović.

U izvještaju evropskih stručnjaka, koji je predstavljen na konferenciji, a kako je kazala Quaedvlieg Mihailović, jasno se navodi da se Partizansko spomen-groblje nalazi u nedopustivom i alarmantnom stanju ugroženosti, posebno nakon vandalizacije iz 2022, a čiji počinioci nisu identificirani niti procesuirani.

Orjana Lenasi, arhitekta konzervator, istakla je da su sva tri Bogdanovićeva djela u BiH, iako su proglašena nacionalnim spomenicima, danas izrazito ugrožena usljed dugogodišnje zapuštenosti i nebrige, vandalizma, oštećenja i degradacije fizičkih struktura, zapuštenosti okoliša, izostanka upravljanja lokalitetima...

- Kompleksi su dovedeni na ivicu ozbiljnog gubitka identiteta i autentičnosti. Nekažnjavanje onih koji ruše i oštećuju spomenike predstavlja značajan problem, a materijalna zaštita sama po sebi nije dovoljna, istakla je Lenasi.

Iako su bili najavljeni, zaključci konferencije jučer nisu doneseni. O njima će, kako je najavio Imamović, javnost biti obaviještena 26. maja, na naučnoj i stručnoj konferenciji o istoj temi u Historijskom muzeju BiH.