Paradajz bi mogao pomoći kod masne jetre: Nova studija otkrila zanimljiv efekat

Svakodnevno konzumiranje paradajza moglo bi pomoći u smanjenju količine masti nakupljene u jetri kod osoba s metaboličkom disfunkcijom povezanom sa steatotičnom bolešću jetre (MASLD), pokazalo je novo istraživanje.

MASLD je jedna od najčešćih hroničnih bolesti jetre, a često se povezuje s inzulinskom rezistencijom, prekomjernom tjelesnom težinom i povećanim kardiometaboličkim rizikom.

Osobama s ovim stanjem već se preporučuje mediteranski način prehrane, a nova studija, objavljena u časopisu „Nutrients“, istraživala je kakvu bi ulogu konkretno mogao imati paradajz.

Rezultati su pokazali zanimljivu povezanost – kod učesnika koji su ga svakodnevno konzumirali zabilježeno je izraženije smanjenje pokazatelja masnoće u jetri, i to bez značajnog gubitka tjelesne težine.

Šest sedmica svakodnevno su jeli paradajz

Istraživanje je provedeno u Italiji i obuhvatilo je 79 odraslih osoba između 18 i 65 godina kojima je dijagnosticiran MASLD. Svi učesnici imali su indeks tjelesne maNa početku istraživanja količina masti u jetri procijenjena je neinvazivnom CAP metodom, nakon čega su učesnici nasumično raspoređeni u dvije grupe.

Jedna grupa tokom šest sedmica svakodnevno je konzumirala 200 grama svježeg paradajza, što odgovara približno jednom ili dva svježa paradajza, uz dodatnih 50 grama umaka od rajčice.

Učesnici druge grupe u istom periodu nisu konzumirali parajaz.

Obje grupe dobile su jednake smjernice o prehrani. Od učesnika je zatraženo da ne mijenjaju uobičajenu fizičku aktivnost i druge životne navike.

Istraživači su prije i poslije eksperimenta pratili više parametara. Među njima su količina masti u jetri, tjelesni sastav, jetreni enzimi, nivo šećera i masnoća u krvi te pokazatelji upalnih procesa.

Veće smanjenje masnoće u jetri kod grupe koja je jela paradajz

Pokazatelj količine masti u jetri smanjio se kod obje grupe, ali je promjena bila izraženija među učesnicima koji su svakodnevno jeli paradajz.

Medijan smanjenja CAP vrijednosti u toj grupi iznosio je 35 dB/m, dok je kod učesnika koji nisu konzumirali paradajz zabilježeno smanjenje od 18 dB/m.

Statistička analiza pokazala je značajnu razliku između dvije grupe.

Posebno je zanimljivo što poboljšanje nije bilo praćeno značajnim promjenama tjelesne težine. Učesnici nisu zabilježili značajnije promjene BMI-ja, obima struka niti ukupnog udjela tjelesne masti.

Istovremeno, na kraju istraživanja nisu pronađene značajne razlike između grupa kada su u pitanju jetreni enzimi, šećer i masnoće u krvi te pokazatelji upale.

Nalazi zbog toga ukazuju na mogućnost da redovna konzumacija paradajza doprinosi smanjenju nakupljene masti u jetri nezavisno od mršanja.

Zašto bi paradajz mogao imati takav efekat?

Jedno od mogućih objašnjenja krije se u likopenu, antioksidansu kojim je paradajz posebno bogat.

Likopen se istražuje zbog potencijalnog djelovanja na oksidativni stres i procese povezane s nakupljanjem masti u jetri. Ipak, autori studije nisu dokazali da je upravo ovaj spoj odgovoran za rezultate koje su zabilježili.

Količina paradajza koju su učesnici svakodnevno jeli pritom nije bila pretjerano velika – 200 grama svježeg paradajza i 50 grama umaka.

Rezultate ipak treba tumačiti oprezno

Istraživanje ima nekoliko važnih ograničenja. Obuhvatilo je samo 79 osoba, provedeno je u jednom centru i trajalo svega šest sedmica.

Učesnici su također znali kojoj grupi pripadaju, pa nije moguće potpuno isključiti mogućnost da su tokom istraživanja promijenili još neke prehrambene ili životne navike.

Studijom su bile obuhvaćene samo osobe s BMI-jem do 30, zbog čega se nalazi ne mogu automatski primijeniti na osobe s pretilošću.

Zbog kratkog perioda praćenja nije poznato ni zadržava li se potencijalni efekat dugoročno niti bi smanjenje masnoće u jetri dovelo do smanjenja rizika od ozbiljnijih komplikacija poput fibroze.

Rezultati zato ne znače da rajčice liječe MASLD niti da mogu zamijeniti terapiju ili druge promjene životnih navika koje preporuči ljekar.

One se, međutim, jednostavno uklapaju u mediteranski način prehrane, koji se već preporučuje osobama s ovom bolešću.se do 30.