Gdje će završiti stotine miliona budžetskog novca u narednim godinama: Objavljen je progam

Milioni maraka javnog novca svake godine usmjeravaju se na izgradnju i obnovu puteva, u sektor energetike, unapređenje zdravstvene zaštite, te u niz drugih sektora, prvenstveno sa ciljem razvoja Federacije BiH i države.

Izgradnja postrojenja

Koji projekti su u planu federalne vlasti u naredne tri godine i gdje će završiti stotine miliona maraka budžetskog novca, ali i sredstva iz kredita, donekle je vidljivo iz Programa javnih investicija (PJI) FBiH 2026-2028. koji je donijela federalna Vlada na sjednici 29. jula. Program obuhvata projekte ukupne vrijednosti oko 20,2 milijarde KM, u okviru kojeg su predviđeni projekti čiji izvori finansiranja još nisu osigurani (kandidovani projekti), a koji su prošli ocjenjivanje Komisije za PJI. Riječ je o 84 projekta, a osim toga, programom su obuhvaćeni i projekti koji su u realizaciji i za koje su djelimično ili u potpunosti osigurana domaća ili inostrana sredstva.

Među projektima koji su prošli ocjenjivanje Komisije za PJI u periodu 2024-2026. nalaze se izgradnja fotonaponskih elektrana, izgradnja postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova u TE Kakanj, modernizacija telekomunikacione infrastrukture, rekonstrukcija raskrsnice Sjeverni ulaz u Mostar, autocesta Jadransko-jonska dionica interregionalni čvor Počitelj - čvor Stolac...

Kad je riječ o odobrenim projektima, za čije finansiranje je nakon zaključka federalne Vlade pokrenut proces osiguranja potrebnih sredstava, uglavnom inostranih kredita, nalaze se: izgradnja autoceste na koridoru 5c poddionica Mostar jug - Kvanj, dionica Mostar jug - Zvirovići, izgradnja brze ceste Sarajevo - Tuzla, poddionica Vitalj Gojakovići (modernizacija sadašnje ceste Sarajevo - Tuzla), unapređenje sistema zdravstvene zaštite, izgradnja autoceste na koridoru 5c, dionica Ozimica - Poprikuše...

Profesor Kadrija Hodžić, ujedno i zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je za Oslobođenje da Program ima potencijal da utiče na ekonomski rast, prvenstveno zbog obima planiranih ulaganja.

- Najveća koncentracija ulaganja je u saobraćajnoj infrastrukturi, s obzirom na to da su projekti u implementaciji u sektoru transporta i skladištenja vrijedni 4,71 milijardu KM, što je oko 57 posto ukupne vrijednosti svih projekata u implementaciji. To znači da bi realizacija ovih ulaganja mogla imati značajan efekat na građevinski sektor, domaće dobavljače, transport, produktivnost privrede i povezivanje Federacije sa regionalnim i evropskim tržištima. Međutim, kod ovakvih ocjena treba biti jako oprezan: vrijednost javnih investicija sama po sebi nije jednaka njihovom doprinosu ekonomskom rastu. Iz Programa se ne može izračunati koliko će ove investicije povećati BDP. Za makroekonomsku procjenu potrebne su analize ekonomskog multiplikatora, produktivnosti, očekivanih prihoda i društveno-ekonomskog povrata pojedinačnih projekata. Drugim riječima, Program stvara potencijal za rast, ali stvarni rezultat zavisi od toga koliko će projekti biti efikasno realizovani i kakav će biti njihov ekonomski povrat, pojašnjava Hodžić.

Upitali smo našeg sagovornika koliko će Program uticati na zapošljavanje?

- Uticaj na zapošljavanje može biti značajan, posebno u građevinarstvu, energetici, transportu i povezanim djelatnostima. Realizacija velikih infrastrukturnih projekata stvara direktnu potražnju za radnom snagom, ali i indirektnu potražnju kroz domaće dobavljače, transport, projektovanje i druge usluge. Dugoročno je još važnije da infrastruktura omogući otvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru. Bolje saobraćajnice, stabilnije snabdijevanje energijom, razvijena vodna infrastruktura i ulaganja u obnovljive izvore mogu povećati konkurentnost domaće privrede i privući nove investicije, ističe Hodžić.

Ako gledamo finansijsku strukturu Programa, pojašnjava Hodžić, jasno je da je najveći prioritet dat transportu i saobraćajnoj infrastrukturi.

- Drugi veliki prioritet je energetika, posebno obnovljivi izvori energije, modernizacija elektroenergetske mreže i energetska efikasnost. Treći segment su vodosnabdijevanje, sanitacija i zaštita okoliša, dok su poljoprivreda i zdravstvo finansijski znatno manje zastupljeni. Međutim, veliki projekat nije nužno i najbolji ako je njegov trošak previsok u odnosu na koristi koje donosi. Federacija BiH ulazi u veliki investicijski ciklus, ali ključno pitanje je koliko će svaka investirana marka proizvesti ekonomskog i društvenog efekta. Posebno treba naglasiti činjenicu da se značajan dio projekata finansira kreditima. Kod projekata koji imaju veliki razvojni efekat, zaduživanje može biti opravdano, ali javne finansije moraju imati jasnu procjenu sposobnosti da se takva sredstva vraćaju i da korist od investicije bude veća od dugoročnog troška finansiranja, što se, prije svega, odnosi na očekivani ekonomski povrat, broj novih radnih mjesta, rok realizacije... Samo na taj način možemo kvalitetno procijeniti da li se javni novac ulaže tamo gdje donosi najveću korist, zaključuje Hodžić.

Odstupanja će biti

Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i zastupnik NiP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, rekao je za naš list kako je jasno da moramo imati Program javnih investicija, ali da je pitanje koliki je stepen njegove implementacije.

- Vrlo vjerovatno se značajno odstupa od Programa, ali svejedno, Program je nužan na federalnom i na kantonalnim nivoima i bitno je da su usklađeni. Kad je riječ o prioritetima, definitivno su projekti, koji se tiču saobraćajne komunikacije, bitni za građane u kontekstu spašavanja ljudskih života, ali i za unapređenje privrede. U kontekstu distribucije, proizvodnje, potrošnje, bilo kakvih drugih tržišnih aktivnosti, bitno je da imamo razvijenu putnu infrastrukturu, tako da bih to naveo kao prioritet svih prioriteta, ne umanjujući značaj ostalih kapitalnih projekata, kaže Čavalić.