„Kada je dijete žedno, već je kasno“: Stručnjak savjetuje kako da pravilno zaštitite dijete tokom vrućine

Iako visoke temperature mnogima donose nelagodnost, kod djece mogu vrlo brzo da dovedu do dehidratacije i ozbiljnijih zdravstvenih problema. Zato stručnjaci upozoravaju da tokom vrelih dana nije dovoljno samo skloniti ih u hlad, već roditelji moraju da prate njihov unos Najmlađi su mnogo osjetljiviji na vrućinu, tako da roditelji moraju biti oprezni.

Iako mnoga djeca vole da se igraju napolju tokom ljeta, visoke temperature po njih mogu imati ozbiljne posljedice.

„Djeca su tokom ekstremno visokih temperatura izložena većem riziku od odraslih, jer brže dehidriraju i lakše mogu da dožive toplotni udar“, upozorava kardiolog i specijalista sportske medicine dr Goran Vukomanović iz Univerzitetske dječje klinike u Tiršovoj.

Kao najvažniju mjeru zaštite izdvaja jednostavnu naviku – a to je redovan unos tečnosti.

„To djeluje trivijalno i banalno, ali je u stvari suština. Djeca piju tek kada osjete žeđ, a kada se javi osjećaj žeđi već je kasno. Zato ih treba naučiti da piju vodu i onda kada nisu žedna“, rekao je stručnjak za RTS.

Zato roditeljima savjetuje da najmlađoj djeci tokom cijelog dana nude vodu, uz redovne, ali lagane obroke.

Posebnu pažnju, dodaje, treba obratiti na djecu koja vrijeme provode na bazenima ili na moru, jer boravak u vodi stvara osjećaj rashlađenosti, koji može da „prevari“, i potiskuje osjećaj žeđi.

Zato u takvim okolnostima unos vode treba da bude veći. Djeci školskog uzrasta, ukoliko nisu fizički aktivna, potrebno je najmanje dva litra tečnosti dnevno, dok se sa svakim dodatnim naporom povećava i potreba organizma za hidratacijom.

Nedovoljan unos tečnosti, uz pojačano znojenje, može dodatno da optereti djecu koja su sklona nižem krvnom pritisku, posebno ako je to stanje nasljedno u porodici.

„Vrtoglavica, malaksalost i nedostatak energije često su posljedica niskog krvnog pritiska, koji nije bolest već sklonost, ali ga nedostatak tečnosti i velike vrućine dodatno pogoršavaju“, rekao je kardiolog.

Kada je riječ o ishrani, preporuka je da djeca ne preskaču doručak i da tokom dana jedu lakšu hranu, sa što više svježeg voća, a prerađene namirnice, poput viršli, grickalica i slične hrane, trebalo bi svesti na minimum.

Pored zaštite od vrućine, važno je i smanjiti izlaganje suncu. Ni boravak u hladovini, niti u vodi, ne štite u potpunosti od ultraljubičastog zračenja, zbog čega kreme sa visokim zaštitnim faktorom treba nanijeti prije izlaska na sunce i ponovo ih nanositi poslije svakog kupanja i brisanja peškirom.

Simptomi kao znak upozorenja

Roditelji bi trebalo da obrate pažnju i na prve znakove da je dijete teško podnijelo visoke temperature. Glavobolja, malaksalost, gubitak energije i povišena temperatura mogu biti upozorenje na toplotni udar, ali i na ljetne infekcije, poput gastroenteritisa praćenog povraćanjem i proljevom, koje dodatno povećavaju rizik od dehidratacije.

Fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana treba izbjegavati. Ako djeca već vrijeme provode napolju, najbolje je da to bude u ranim jutarnjim ili večernjim časovima, po mogućnosti u prirodi i u hladu, dok intenzivne treninge i veće napore treba odložiti dok ne prođu ekstremne vrućine.

Za kraj je dr Vukomanović istakao tri najvažnije preporuke za roditelje i djecu: „Budite u hladu, budite kod kuće kad god je to moguće, pravilno klimatizujte prostor i unosite što više tečnosti”, prenosi RT Balkan., hrane i vrijeme boravka napolju.