Hrana tokom vrućina: 7 namirnica koje su rizične

Problem je posebno izražen kada temperatura vazduha pređe 30 stepeni. Tada se bakterije u pojedinim namirnicama mogu brzo razmnožavati, zbog čega tokom ljetnih dana ne važe potpuno ista pravila kao u hladnijem dijelu godine.

Sadržaj:

Pravilo od jednog sata

Sedam rizičnih namirnica

Kako pravilno ohladiti ručak

Oprez poslije roštilja

Koliko ostaci mogu stajati

Zašto hrana tokom vrućina ne smije dugo stajati?

Uobičajeno pravilo kaže da kvarljiva hrana ne bi trebalo da ostane izvan frižidera duže od dva sata. Međutim, kada temperatura vazduha pređe približno 32 stepena, preporučeno vrijeme skraćuje se na samo jedan sat.

To se posebno odnosi na hranu koja se nalazi na terasi, balkonu, pikniku, u automobilu ili u kuhinji koja se snažno zagrijava. Ako je jelo duže od jednog sata bilo izloženo visokoj temperaturi, naknadno stavljanje u frižider ne može poništiti ono što se već dogodilo.

Koja hrana tokom vrućina najbrže postaje rizična?

Poseban oprez potreban je kod namirnica koje sadrže meso, jaja, mlijeko ili druge lako kvarljive sastojke. Među najrizičnijim su:

Pečeno i kuvano meso – naročito piletina, mljeveno meso i ostaci roštilja.

Riba i morski plodovi – moraju se brzo rashladiti nakon pripreme.

Jela sa jajima – uključujući punjena jaja, omlete i različite namaze.

Salate sa majonezom – francuska, ruska i druge kremaste salate.

Mlijeko i mliječni proizvodi – pavlaka, svježi sir, jogurt i kremasti deserti.

Kuvana riža i tjestenina – mogu postati rizični ako satima ostanu na toplom.

Izrezano voće – posebno lubenica, dinja i drugo voće koje je već oguljeno ili isječeno.

Hljeb, suvi keksi i cijelo, neoštećeno voće uglavnom ne podliježu istim pravilima. Najveći problem predstavlja hrana tokom vrućina kojoj je za bezbjedno čuvanje potrebna niska temperatura.

Miris i izgled nisu pouzdani pokazatelji

Mnogi prije jela pomirišu hranu i, ako ne osjete ništa neobično, zaključe da je bezbjedna. Međutim, bakterije koje mogu izazvati trovanje ne moraju promijeniti miris, ukus, boju ili izgled namirnice.

Zbog toga nije preporučljivo probati zalogaj kako biste provjerili da li se hrana pokvarila. Kada ne znate koliko dugo je stajala na toplom, sigurnije je da je ne jedete.

Ne morate čekati da se ručak potpuno ohladi

Jedna od čestih zabluda jeste da se topla hrana nikada ne smije staviti u frižider. Veliki lonac vrele supe ili variva zaista nije dobro odmah staviti na policu jer može povisiti temperaturu unutar frižidera.

Mnogo bolje rješenje je da jelo rasporedite u nekoliko manjih i plićih posuda. Manja količina brže će se rashladiti i moći ćete je ranije staviti u frižider.

Veliki komadi mesa mogu se podijeliti na manje porcije, dok supe, čorbe i variva treba rasporediti u pliće posude. Na ovaj način hrana tokom vrućina kraće ostaje na temperaturi pogodnoj za razmnožavanje bakterija.

Poseban oprez poslije roštilja i porodičnih okupljanja

Najveći problem često nastaje tokom roštilja, proslava i ručkova u dvorištu. Hrana se iznese odjednom, a zatim satima ostaje na stolu dok se gosti poslužuju.

Salate, meso, sir i kolače sa kremom najbolje je iznositi u manjim količinama. Posude sa hladnom hranom mogu se držati na ledu, dok bi topla jela trebalo održavati toplim sve do posluživanja.

Ne treba dodavati svježu porciju u posudu u kojoj je hrana već dugo stajala na suncu. Sigurnije je zamijeniti cijelu posudu i iznijeti novu, rashlađenu količinu.

Koliko ostaci ručka mogu stajati u frižideru?

Većinu pravilno ohlađenih kuvanih ostataka preporučljivo je pojesti u roku od tri do četiri dana. Ako znate da ih nećete pojesti u tom periodu, bolje ih je zamrznuti.

Prilikom podgrijavanja hrana treba da bude vrela i u sredini, a ne samo po površini. Često podgrijavanje i ponovno hlađenje iste količine treba izbjegavati. Izvadite samo porciju koju planirate odmah pojesti.

Kada je sigurnije baciti hranu?

Ako ne znate koliko dugo su meso, salata, mliječni proizvod ili kuvano jelo stajali na toplom, nemojte se oslanjati samo na miris. Tokom velikih vrućina jedan sat može proći mnogo brže nego što mislimo.

Pravilo je jednostavno: hrana tokom vrućina treba što prije da bude sklonjena sa stola, raspoređena u manje posude i stavljena u frižider. Nekoliko minuta pažnje poslije ručka može spriječiti mnogo neprijatnije posljedice narednog dana.

Više preporuka o bezbjednom čuvanju ostataka hrane može se pronaći na stranici Američke službe za bezbjednost hrane.

Hrana tokom vrućina može postati rizična mnogo brže nego što većina ljudi očekuje. Ručak koji ostavimo na stolu da se ohladi, meso poslije roštilja ili salata koja satima stoji na terasi mogu izgledati i mirisati potpuno normalno, iako više nisu bezbjedni za jelo.