Sally Ride: Žena koja je promijenila pogled na svemir

Kada danas pomislimo na ljude koji su otišli u svemir, često zamišljamo rakete, složene instrumente i hrabre astronaute koji su pomjerali granice ljudskog znanja. Ali ponekad je najveća prepreka koju neko mora savladati mnogo bliže Zemlji. Za Sally Ride to nije bio samo svemir. To je bio i svijet na Zemlji koji dugo nije vjerovao da žena pripada tamo gore.

Trenutak za historiju

Većina ljudi zna jednu činjenicu o Sally Ride: bila je prva Amerikanka u svemiru. Ali ta rečenica skriva mnogo veću priču. Prije nje su u svemir otišle dvije sovjetske astronautkinje - Valentina Tereškova 1963. i Svjetlana Savickaja 1982. godine. Sally Ride nije bila prva žena u svemiru, ali je bila žena koja je za mnoge Amerikance otvorila vrata jednog prostora koji je decenijama bio rezervisan gotovo isključivo za muškarce.

Rođena je 26. maja 1951. godine u Los Angelesu. Kao djevojčica nije izgledala kao neko ko će jednog dana postati simbol svemirske ere. Bavila se tenisom i bila je veoma talentovana sportistkinja. Ali njena radoznalost uskoro ju je odvela u drugom pravcu - prema jezicima, a posebno prema fizici.

Na Univerzitetu Stanford završila je studij engleskog jezika i fizike, a zatim doktorirala fiziku 1978. istražujući interakciju X-zraka u međuzvjezdanom prostoru. Iste godine kada je završila doktorat, prijavila se u NASA-in program za astronaute.

Bio je to historijski trenutak. NASA je prvi put otvorila konkurs i za žene. Od oko 8.000 kandidata izabrano je samo 35 ljudi, među njima i Sally Ride. Nakon intenzivne obuke završila je program 1979. godine i postala astronautkinja.

Ali završena obuka nije značila automatski put u svemir. Astronauti su mogli raditi kao stručnjaci za misije, kontrolori komunikacije ili članovi različitih timova. Sally je, između ostalog, bila komunikator s posadom tokom ranijih misija svemirskog šatla. A onda je došao trenutak koji će promijeniti historiju.

Njena prva misija, STS-7, lansirana je 18. juna 1983. godine. Kada je svemirski šatl Challenger poletio, mnogi posmatrači nosili su majice s natpisom “Ride, Sally, Ride”, posuđenim iz pjesme “Mustang Sally”. Ime je, gotovo simbolično, savršeno odgovaralo trenutku.

Ali put do tog lansiranja bio je mnogo teži nego što bi većina njenih kolega ikada morala proći.

Osamdesetih godina seksizam nije bio izuzetak u NASA-i - bio je dio sistema. Mediji su Sally pratili ne samo kao astronautkinju nego kao “ženu u svemiru”. Umjesto pitanja o nauci, pripremama i misiji, novinari su je pitali hoće li svemir utjecati na njene reproduktivne organe ili šta će uraditi ako počne plakati tokom misije.

NASA se također teško snalazila s činjenicom da u svemir šalje ženu. Čak su pokušavali procijeniti koliko će joj tampona trebati tokom boravka u orbiti i zaključili da će joj trebati nevjerovatnih 100 - “za svaki slučaj”. Istovremeno, razmatrali su i izradu posebnog kompleta za šminkanje za žene u svemiru, kao da je najveći izazov astronautkinje bio izgled, a ne nauka.

Jedan mali predmet Sally je čuvala do kraja života - pismo koje je dobila od Linde Halpern, pravnice koja joj je napisala zahvalnicu nakon istorijskog leta. Uz svoje pismo Linda je priložila i odgovor koji je kao djevojčica dobila od NASA-e kada je pitala kako može postati astronautkinja. Tada joj je rečeno da NASA nema namjeru slati žene u svemir zbog “fizičkih karakteristika” i zahtjeva misije.

Put koji je bio zatvoren

To pismo bilo je podsjetnik na put koji je Sally prešla - i na sve žene kojima je taj put ranije bio zatvoren.

Nakon prve misije, Sally Ride otišla je još jednom u svemir, 1984, a ukupno je provela 343 sata izvan Zemlje. Sa 32 godine ostala je najmlađa Amerikanka koja je ikada putovala u svemir.

Kasnije nije prestala služiti nauci. Bila je članica komisija koje su istraživale dvije najveće tragedije NASA-e - nesreću Challengera 1986. i Columbije 2003. godine. Nakon astronautske karijere posvetila se i popularizaciji nauke, posebno radu s djecom i mladima.

Sa svojom životnom partnerkom Tam O’Shaughnessy, profesoricom psihologije, napisala je šest naučno-popularnih knjiga koje su djecu učile o Zemlji, klimatskim promjenama, Marsu i Sunčevom sistemu. Njihova veza postala je javno poznata tek nakon Sallyne smrti 2012. godine, kada je u osmrtnici navedena Tam kao njena partnerka. Time je Sally Ride postala poznata i kao prva LGBTQ+ osoba koja je bila u svemiru.

Sally Ride preminula je 23. jula 2012. od raka gušterače. Iza nje su ostale brojne nagrade, LEGO figurica, Barbie lutka i generacije mladih ljudi koji su u njoj vidjeli dokaz da nauka i istraživanje nisu rezervisani za određeni spol ili identitet.

Možda je njena najveća ostavština upravo u tome što nije samo otišla u svemir. Ona je promijenila ideju o tome ko tamo pripada.