Nakon vrelih dana stigao je predah, ali i problemi: Superćelijske oluje ljetna su prijetnja

Superćelijska oluja/Srna

Krupan grad dokaz je snage superćelijske oluje/Srna

Srna/
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Nakon vrelih dana stigao je predah. Veći dio ove sedmice donosi ugodnije temperature, svježe noći u Bosni, a lakše će se disati i u Hercegovini. Meteorolozi najavljuju temperature koje će povremeno biti i ispod prosjeka za juli, pa će vrijeme više ličiti na kraj ljeta ili početak jeseni.

Biće još vrućine

- Zvanično je okončan toplotni talas na teritoriji čitave zemlje, a narednih nekoliko dana donosi nam ugodne ljetne temperature i prilično svježe i ugodne noći. Krajem dana i u noći na petak još jedan talas lokalnih padavina, kao i početkom iduće sedmice, a onda po svemu sudeći novi toplotni talas i vrućine od zadnjih dana jula i početkom augusta, javljaju meteorolozi sa stranice BH Meteo.

Europski centar za oluje (ESTOFEX) izdao je u utorak treći stepen upozorenja za dio jugoistočne Evrope zbog razvoja izuzetno opasnih superćelijskih oluja koje mogu donijeti krupan grad, razorne udare vjetra, a lokalno i pojavu tornada.

Superćelijska oluja u utorak je pogodila BiH. Građani širom zemlje bilježili su dolazak ogromnih olujnih oblaka, a ubrzo nakon toga uslijedilo je snažno nevrijeme. Kiša, olujni vjetar i grad veličine oraha zahvatili su više krajeva zemlje - vjetar je nosio krovove, obarao stabla, a na pojedinim dionicama zabilježeni su i odroni.

- Materijalna šteta je, nakon nezapamćenog nevremena koje je pogodilo Hercegovinu, ogromna i već sada se procjenjuje na milionske iznose. Još se ne zna je li veća šteta u poljoprivredi ili na imovini. Veliki broj automobila je oštećen, a posebno je stradalo selo Bratača, gdje su poljoprivredne kulture gotovo potpuno uništene. Domaćini u selima kroz koja je prošlo nevrijeme neće imati šta požnjeti i pobrati. Štete ima i na stambenim objektima, rekao je za RTRS načelnik Opštine Nevesinje Milenko Avdalović.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Protivgradna zaštita dejstvovala je sa 52 rakete i sa 22 protivgradne stanice na prostoru Republike Srpske, među kojima je i područje Hercegovine koje je zahvatila superćelijaska oluja, ali je brzim dejstvom spriječeno da bude zahvaćeno veće područje.

Snažno nevrijeme, praćeno obilnom kišom, jakim vjetrom i gradom, zahvatilo je i područje Bugojna i Donjeg Vakufa i prouzrokovalo značajnu materijalnu štetu, posebno u poljoprivredi. Brojni poljoprivrednici strahuju da su u samo nekoliko minuta ostali bez plodova višemjesečnog rada, truda i ulaganja.

Na planini Hrbina kod Kupresa udar groma usmrtio je cijelo stado ovaca. Glavni grad naše zemlje pogodilo je snažno nevrijeme praćeno jakom kišom, vjetrom i grmljavinom.

Razorno nevrijeme poharalo je i glavni grad Sjeverne Makedonije. Petnaest osoba povrijeđeno je u snažnom nevremenu koje je zahvatilo Skoplje. Jak vjetar nosio je dijelove krovova, lomio grane i rušio stabla. Prema prvim podacima, oštećeno je 117 vozila, 35 krovova, srušeno 189 stabala, oštećeno sedam semafora, a zabilježeno je i pet požara. Šta je zapravo superćelijska oluja i razlikuje li se od “običnog” ljetnog nevremena? Čini se da se o superćelijskim olujama u BiH više govori tek posljednjih nekoliko godina. Jesu li superćelijske oluje i ranije pogađale naše područje, samo ih nismo tako nazivali?

Razvoj oluja

- Ovakve oluje karakteristične su za ljetni period, uglavnom juli i august. Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, najčešće se javljaju u centralnim, sjevernim i sjeveroistočnim područjima. Nisu toliko karakteristične za jug zemlje, jer su tamo drugačiji klimatski uslovi. Ima razlike između običnog grmljavinskog nevremena i superćelijske oluje. Obično grmljavinsko nevrijeme traje kraće, nekih 15 do 20 minuta, dok superćelijske oluje mogu trajati malo duže i može doći do ekstremno krupnog grada, dok kod običnog grmljavinskog nevremena uglavnom imamo sitniju kišu i manje leda. Razlika je i u vjetru, kod superćelijskih oluja može biti veoma jak i u kratkom vremenu može pasti velika količina kiše, što može dovesti do bujičnih poplava, jer tlo ne može dovoljno brzo apsorbovati toliku količinu vode, pojasnila je Ismira Muminović, dežurni meteorolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda, za naš list.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Dodaje da smo i ranijih godina, posebno tokom jula i augusta, imali intenzivne padavine i razvoj superćelijskih oluja.

- Međutim, ljudi s vremenom zaborave. Na osnovu analiza znamo da u ovom periodu godine možemo očekivati ovakve pojave, kaže Muminović.