Tomislav Martinović za Oslobođenje: Vlast nije pričala, već je radila

Gospodine Martinoviću, u posljednje vrijeme smo svjedoci da vlast u Federaciji funkcioniše teško. Vlada, uglavnom, telefonskim putem rješava pitanja. Prošla redovna sjednica Predstavničkog doma je otkazana, a vrlo mali broj je i sjednica Doma naroda. Ko je najodgovorniji za ovakvo stanje i kada je, zapravo, došlo do udaljavanja među partnerima u vlasti?

- Relativan je pojam da vlast u FBiH funkcionira teško, kao i da je došlo do udaljavanja među partnerima u vlasti. Činjenica je da partneri koji čine vladajuću koaliciju ponekad imaju oprečna i različita stajališta o pojedinim pitanjima, što ne znači da vlast ne funkcionira.

Mjesto dijaloga

Pokazalo se to na mnogo primjera u ove četiri godine. Ipak se u konačnici dokazalo da smo riješili mnoga pitanja i da postoji stabilnost u funkcioniranju ključnih institucija federalnog sustava vlasti. Kao predsjedatelj Doma naroda PFBiH mogu odgovorno potvrditi kako je Dom tijekom cijelog mandata radio stabilno, bez institucionalnih blokada i izvršio je sve svoje ustavne obveze, unatoč politički složenim okolnostima. Pored značajne uloge u donošenju zakona, proračuna, razvojnih strategija, odluka o investicijama i drugih akata koji su izravno utjecali na gospodarski, socijalni i politički razvoj FBiH, Dom naroda je bio mjesto političkog dijaloga i postizanja kompromisa, ali i važan sudionik u oblikovanju javnih politika.

Da li je realno očekivati da Dom naroda zasjeda još jednom prije godišnjih odmora i koja zakonska rješenja je nužno usvojiti?

- Dom naroda će zasjedati kad se stvore uvjeti za održavanje sjednice. Svi dokumenti koji su usvojeni u Zastupničkom domu razmatrani su u Domu naroda. Na pretposljednjoj sjednici, Dom naroda je usvojio četiri prijedloga zakona s amandmanima: o elektroničkom novcu, o platnim uslugama, računima za plaćanje i doživotnoj naknadi zaslužnim sportistima. Očekujemo da će na narednoj sjednici Zastupnički dom ponovno razmatrati ove zakone i da ćemo ih usvojiti u istovjetnom tekstu. Dom naroda donio je nekoliko odluka s investicijskim potencijalom većim od 175 milijuna eura. Očekujemo da će i Zastupnički dom donijeti iste odluke kako bi bile provodive. U planu je razmatranje seta zakona koje je pripremilo federalno Ministarstvo pravde. Vlada je u proceduru uputila Prijedlog zakona o notarskoj službi i set od pet zakona koji se mijenjaju radi provedbe presuda Ustavnog suda FBiH u slučajevima Zakona o notarima, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o nasljeđivanju i drugim zakonima u kojima je bila propisana obvezna notarska obrada. Vlada je usvojila i izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku i Prijedlog zakona o društvenom poduzetništvu koji bi se trebali naći na dnevnom redu oba doma. U parlamentarnoj proceduri su i izmjene i dopune Financijskog plana Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Znači, na dnevnom redu trebali bi se naći i reformski i sustavni zakoni, uključujući i rebalans Financijskog plana Federalnog ZZO, koji je ključna institucija za posebne kategorije osiguranika i pacijenata u FBiH.

U kojoj mjeri su političke nesuglasice usporile reformski put FBiH i uopšte BiH i koja važna pitanja su i dalje ostala neriješena zbog toga?

- Političke nesuglasice, i kad postoje, rješavaju se i nisu nikad usporile reformski put. Naprotiv, Dom naroda je u mandatnom razdoblju usvojio više od 350 dokumenata, a više od trećine su zakoni. Odlukama smo pozitivno utjecali na svakodnevni rad i život građana, poslovnih ljudi. Pravodobno smo usvajali proračune i financijske planove izvanproračunskih fondova. Dom naroda stvorio je uvjete za najveći investicijski ciklus, oko 4 milijarde KM, u kojem sa 1,4 milijarde KM, prvi put, sudjeluje privatni kapital. Stabilnost institucija i općenito politička stabilnost o kojoj sam govorio nisu politički slogani, nego preduvjet svakog ulaganja. U prilog mojoj tvrdnji je i pomenuti investicijski ciklus koji je pokrenut u aktualnom mandatu. Veliki regulatorni i financijski iskorak napravljen je u socijalnoj politici, u kojoj smo poboljšali materijalni položaj umirovljenika, branitelja i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom i civilnih žrtava rata. Osigurali smo zaštitne mehanizme za djecu, kroz materijalne propise, ali i kroz Kazneni zakon. Ponavljam, usvojili smo reformske i sustavne zakone, bitne strategijske i investicijske dokumente, zapravo govorimo o institucionalnom kontinuitetu, odnosno o rezultatima koalicijskih politički partnera.

Imenovanje dvoje sudija Ustavnog suda BiH vrlo je neizvjesno, jer se imenovanju sutkinje Katice Artuković protivi Naša stranka. Kako komentirate njihovu odluku da neće podržati ovo imenovanje i kako vidite rasplet situacije kad je riječ o popunjavanju Ustavnog suda BiH novim sudijama?

- Ne dijelim takav politički pristup. Smatram da postupci imenovanja moraju ostati u okvirima Ustava i zakona, a ne postati sredstvo političkog nadmetanja. Nažalost, svjedoci smo da neki postupci imenovanja traju i po nekoliko godina, neuspješno. Prihvaćam stav da su u osnovi tih problema različiti stavovi političkih aktera, međutim, postoje i opstrukcije pojedinih sudionika u postupku imenovanja. One su naročito izražene u slučajevima donošenja odluka o imenovanju kandidata na određene pozicije iz reda hrvatskog naroda. I to je ono što me brine kao dužnosnika Hrvata.

Bespotrebna predstava

Prvo se krene s personalnim javnim kompromitiranjem kandidata, zatim institucije i sudionici u postupku tendenciozno tumače načela i zakonske odredbe, nerijetko se to završi pozivom na nacionalnu homogenizaciju, bez obzira na političku provenijenciju zastupnika i izaslanika. Zapravo, stvori se negativan stav u javnosti koji ima utjecaj na izaslanike i prije nego se odluka razmotri na sjednici Doma. Takav medijsko-politički nastup trajno kompromitira javni prostor i ima dugoročno negativne posljedice na odnose između konstitutivnih naroda i političkih aktera. U tom kontekstu je i imenovanje Katice Artuković još jedna bespotrebna politička predstava, koja se u pravilu ponavlja kad god se bira sudac iz reda hrvatskog naroda, kao što je to bio slučaj i sa izborom Marina Vukoje. Kada možemo postići kompromis u različitim sektorima koje reguliramo, dužni smo uspostaviti i institucionalnu ravnotežu unutar političkih aktera i konstitutivnih naroda u Domu naroda, pa i u slučaju imenovanja u institucije FBiH.

Iako su opći izbori još relativno daleko, stiče se utisak da predizborna kampanja traje. Koliko takva atmosfera utiče na rad Parlamenta? Da li je sada fokus na političkom marketingu, a ne na onome što je interes građana?

- Složio bih se s vama da je kampanja poodavno počela i to za prilike u BiH nije ništa novo. Ono što nas treba brinuti je jezik mržnje kojeg ima puno u političkoj retorici, a koji se potom prelijeva i na rasprave među ljudima, potičući podjele koje su davno trebale biti prevaziđene. Koliko god mi to pokušavali izbjeći, kampanja će biti prioritet, a na nama koji obnašamo ključne dužnosti u vlasti je da usprkos kampanji ne zanemarimo interes građana. Ovaj mandat nije obilježila politička retorika, nego konkretni rezultati. Građani će na izborima ocjenjivati ne samo političke poruke nego i rezultate.