Prepoznajte dehidraciju prije nego što bude kasno: Ovo su jasni signali, nemojte ih ignorisati
Većina ljudi svjesna je da bi trebala piti više vode, no istraživanja pokazuju da prosječan stanovnik Evrope unosi manje od polovine preporučene dnevne količine. Nedostatak unosa tekućine ne izaziva samo osjećaj žeđi, nego i povećava rizik od dehidracije te dugoročnih zdravstvenih problema.
Profesor prehrane Stavros A. Kavouras sa Univerziteta Arizona u izjavi za The Telegraph naglašava da je voda ključna za gotovo svaki proces u tijelu – od regulacije tjelesne temperature, prijenosa hranjivih tvari i izbacivanja otpada, do podmazivanja zglobova, potpore probavi i zaštite bubrega i srca, kao i poboljšanja fizičkih performansi.
Ljudsko tijelo sastoji se od približno 60 posto vode, a svakodnevno gubi između 2 i 2,5 litra tekućine znojenjem, mokrenjem, stolicom i disanjem. Bez redovne nadoknade tih gubitaka dolazi do dehidracije, pri čemu čak i blagi manjak vode može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i opće zdravlje. Dugoročno, nedostatak vode povezuje se s bolestima poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa i demencije. Tokom visokih temperatura rizik je još veći, a najugroženije su starije osobe, hronični bolesnici te oni koji imaju proljev ili povraćanje.
Znakovi dehidracije uključuju:
– Osjećaj žeđi: Kada tijelo izgubi oko 2% težine u tekućini, mozak šalje signal žeđi. Starije osobe ga slabije osjećaju, pa trebaju piti vodu i bez osjećaja žeđi.
– Tamna boja urina: Urin boje meda znak je manjka vode, a tamnosmeđa boja upozorava na ozbiljnu dehidraciju. Manjak vode povećava rizik od bubrežnih kamenaca i infekcija mokraćnog sistema. Idealno je mokriti oko sedam puta dnevno, uz svijetložut urin.
– Smanjena mentalna bistrina: Blaga dehidracija može utjecati na koncentraciju, pamćenje i koordinaciju. Jedna čaša vode može poboljšati pamćenje, dok ozbiljna dehidracija uzrokuje zbunjenost i dezorijentaciju.
– Glavobolja: Pojavljuje se zbog smanjenog volumena tekućine oko mozga, a često nestaje unutar sat ili dva nakon unosa dovoljne količine vode.
– Umor i bezvoljnost: Nedostatak tekućine zgušnjava krv, što opterećuje srce i izaziva iscrpljenost. Kod starijih osoba povećava rizik od komplikacija i produženog boravka u bolnici.
– Vrtoglavica: Gubitak oko 4% tjelesne težine u tekućini može uzrokovati pad krvnog pritiska i nesvjesticu. Ovo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Preporučena količina unosa iznosi oko dvije litre tekućine dnevno, od čega dio dolazi iz hrane, a ostatak treba nadoknaditi vodom – između 1,5 i 2 litre, što je otprilike šest do osam čaša. Potrebe se povećavaju pri visokim temperaturama i većoj fizičkoj aktivnosti.
Savjeti za hidrataciju uključuju:
– Temperatura vode nije presudna, bilo hladna ili sobne temperature.
– Voda iz slavine u većini evropskih zemalja je sigurna; za bolji okus može se dodati limun ili svježe bilje.
– Tokom treninga do sat vremena pijte po potrebi, a kod dužih aktivnosti unosite tekućinu i tokom vježbanja.
– Izbjegavajte pretjeran unos vode u kratkom vremenu kako ne bi došlo do opasnog razrjeđivanja elektrolita – pijte postepeno.
– Hrana poput krastavaca, paradajza, dinje, supa i variva može osigurati trećinu dnevnih potreba za tekućinom.
– Alkohol ima diuretski učinak, pa uz svako piće treba popiti i čašu vode.
– Određeni lijekovi smanjuju osjećaj žeđi, pa je potrebno voditi posebnu brigu o unosu tekućine.
