Obratite pažnju: Ove navike štete vašem zdravlju, a čine vas duplo starijim nego što jeste

Dug i zdrav život cilj je koji mnogi ljudi dijele, ali dobri geni čine samo dio jednačine. Svakodnevne navike kojih se pridržavamo igraju veliku ulogu u tome kako starimo. Nakupljanje briga, zaboravljanje konca za zube ili preskakanje vremena rezervisanog za samoću može izgledati beznačajno, ali tiho narušava dugovječnost.

Evo nekih uobičajenih navika koje bi mogle štetiti vašem zdravlju i jednostavnih načina da ih zamijenite rutinama koje podržavaju snažniji i duži život.

Samo ova boja

Jedete pogrešne banane? Evo kako odabrati ispravnu za zdravlje crijeva

Negativan stav

Negativan stav može uticati na vaše raspoloženje, često učvršćujući nezdrava osnovna uvjerenja ili obrasce razmišljanja koji oblikuju kako se osjećate i ponašate svakog dana.

„Vremenom, negativan unutrašnji govor, preko uticaja na anksiozno ili depresivno raspoloženje, može povećati rizik od nezdravih mehanizama suočavanja, kao što su prekomjerna upotreba alkohola ili kanabisa, nedostatak vježbanja ili nutritivne ishrane, kao i anksiozni i depresivni poremećaji“, kaže dr. Ašvini Nadkarni, vanredni profesor psihijatrije na Harvard Medicinskoj školi.

Umjesto da upadnete u spiralu oštrog samokritikovanja, predlaže drugačiji pristup: „Možete priznati šta ne funkcioniše i uključiti samosaosjećanje, što može povećati motivaciju za rješavanje problema.“

Skrolovanje da biste popravili raspoloženje

Neprekidno skrolovanje može pogoršati raspoloženje, povećati stres i dugoročno smanjiti ukupno zadovoljstvo životom.

„Pored anksioznosti i depresije, doom-skrolovanje može pogoršati postojeća mentalna stanja poput PTSP-a ili izazvati probleme sa snom i kognicijom“, upozorava Ašvini.

Umjesto automatskog posezanja za telefonom, preporučuje:

„Prošetajte napolju. Ili, umjesto da prelazite na društvene mreže, pustite opuštajuću muziku.“

Stalna zabrinutost

Uporna i nekontrolisana briga može negativno uticati na mentalno i fizičko zdravlje.

„Na primjer, glavobolje, poremećaji sna i gastrointestinalni problemi poput sindroma iritabilnog crijeva povezani su s prekomjernom brigom“, kaže Ašvini.

Savjetuje da se fokusirate na akcije koje možete kontrolisati i uključite fizičku aktivnost:

„Fokusiranje na vježbu jednostavan je način da smanjite stres.“

Nedovoljna socijalizacija

Nedostatak vremena provedenog s drugima može dovesti do usamljenosti, osjećaja izolacije i nezadovoljstva kvalitetom odnosa. Osim povezanosti s depresijom i demencijom, usamljenost je povezana i sa srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom, pa čak i prijevremenom smrću.

„Osobe koje se bore sa socijalizacijom mogu imati koristi od uključivanja u više društvenih situacija, čak i ako one ne zahtijevaju direktan razgovor. Na primjer, pohađanje nove radionice ili pridruživanje volonterskoj aktivnosti u zajednici“, savjetuje Ašvini.

Izbjegavanje konca za zube

Preskakanje upotrebe konca povećava rizik od karijesa i bolesti desni. Hronične infekcije stalno opterećuju imuni sistem.

„Ta blaga, ali stalna upala, kao i bakterije u ustima, povezane su sa ozbiljnim sistemskim stanjima, uključujući srčane bolesti i dijabetes“, kaže dr. Džeremi Manuele, ortodont i dentofacijalni ortoped.

Bolest desnih povezana je s većim rizikom od srčanog udara, problema sa regulacijom šećera u krvi, pa čak i pneumonije, jer štetne bakterije iz usta mogu ući u krvotok i izazvati upalu u cijelom tijelu.

„Koristite konac svakog dana. To je najefikasniji način da uklonite bakterije i plak između zuba, gdje četkica ne dopire.“

Disanje na usta

Disanje na usta često uzrokuje zapušen nos i upalu sinusa.

„Kada dišete na usta, zrak zaobilazi nos i sve ono što nos radi: vlaženje, zagrijavanje i dodavanje azot-oksida, koji prirodno smanjuje upalu i povećava protok krvi“, kaže dr. Dž.

Hronično disanje na usta može poremetiti san i povezano je s visokim krvnim pritiskom, srčanim bolestima i gorušicom, kao i opstruktivnom apnejom u snu. Preporučuje korištenje nosnih trakica ako imate poteškoća s disanjem na nos.

Kako prekinuti štetnu naviku

Navike postaju automatske i nesvjesne, što otežava prepoznavanje trenutka kada počnu negativno uticati na život.

„Ključni znak da navika može biti štetna je kada ometa sposobnost da upravljate obavezama, budete uspješni na poslu ili održavate društvene odnose“, kaže Ašvini.

Da biste se oslobodili štetnih navika:

• Pratite šta pokreće naviku i kako utiče na raspoloženje i misli.
• Preformulišite negativne misli i zamijenite ih pozitivnijim strategijama suočavanja.
• Ovim pristupom gradite zdravije rutine koje podržavaju duži i kvalitetniji život.