Neurolog otkriva: Ovo voće štiti mozak nakon 50. godine, a skoro ga niko ne jede

Jedite ovo voće ako želite bistar um i u starosti/FreePik
Kada govorimo o zdravom starenju, često se spominju fizička aktivnost, zdrava koža ili metode za smanjenje stresa.
Međutim, jednako važan dio te slagalice jeste i očuvanje zdravlja mozga. Osim kvalitetnog sna, mentalnih izazova i aktivnog načina života, ono što stavljamo na tanjir može imati snažan utjecaj na pamćenje i koncentraciju.
Ishrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima, integralnim žitaricama i ribom poznata je kao podrška zdravoj funkciji mozga.
Ipak, s obzirom na širok izbor, lako se zapitati koje je voće najvrednije uključiti, posebno nakon pedesete godine života.
Nar – potcijenjeni saveznik zdravog mozga
„Jedno voće koje zaslužuje mnogo više pažnje jeste nar“, kaže neurolog dr. Mil Etijen, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u New Yorku.
„Bogat je polifenolima, koji imaju snažna antioksidativna, protuupalna i neuroprotektivna svojstva.“
Prema njegovim riječima, hranjive tvari iz nara mogu poboljšati sposobnost učenja i pamćenja, kao i pružiti zaštitu od amiloidnog proteina – materije koja se nakuplja u mozgu osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije i pogađa milione ljudi širom svijeta.
Neka istraživanja upućuju na to da protuupalna svojstva nara mogu pomoći i u prevenciji Parkinsonove bolesti, a u toku su i studije koje istražuju može li ovo voće usporiti razvoj različitih neuroloških poremećaja, piše Parade.
Zašto je to posebno važno nakon pedesete godine?
Održavanje bistrine uma u zrelijim godinama ključno je za donošenje odluka, obavljanje svakodnevnih zadataka, aktivan društveni život i očuvanje samostalnosti.
Dodavanje voća poput nara prehrani možda jeste mali korak, ali može biti važan dio šire strategije očuvanja kognitivnog zdravlja.
Prije nego što nar postane redovan dio ishrane, važno je posavjetovati se s ljekarom o tome da li je siguran za vas.
Može stupiti u interakciju s lijekovima poput antikoagulanasa, statina, ACE inhibitora ili antidepresiva, piše Parade.
Osobe s aktivnim simptomima Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa ili divertikulitisa trebale bi ga izbjegavati jer može izazvati iritaciju probavnog sistema.