Nalazi holesterola mogu previdjeti važnu stvar - ovo je novi test koji vam može spasiti život
Ilustracija/ Pexels
Srčane bolesti ostaju globalno vodeći uzrok smrti, ali novi napredak u testiranju krvi mogao bi dramatično promijeniti ishod liječenja. Nedavno istraživanje pokazuje da je broj „loših“ lipoproteina, posebno onih koji sadrže apolipoprotein B (apoB), mnogo precizniji indikator rizika od srčanih bolesti nego tradicionalni testovi na holesterol. Istraživanje takođe naglašava važnost lipoproteina(a), genetiki naslijeđene masti koja može značajno povisiti rizik za određene osobe. S obzirom na to da su sada dostupni jednostavni i pristupačni testovi za apoB i lipoprotein(a), revolucija u procjeni zdravlja srca mogla bi biti na dohvat ruke.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), srčane bolesti čine najveći broj smrtnih slučajeva širom svijeta, ali mnoge od njih mogle bi se spriječiti djelovanjem na faktore poput pušenja, loše prehrane i nedostatka fizičke aktivnosti. Rano otkrivanje rizika omogućava početak prevencije ili liječenja prije nego što dođe do ozbiljnih problema, piše Scitech Daily.
Jakub Morze, vodeći autor studije i postdoktorski istraživač sa Univerziteta Chalmers, kaže: „Ovo je najveća studija ovog tipa do sada, i rezultati po prvi put pokazuju relativnu važnost tri glavne porodice lipoproteina u procjeni potencijalnog rizika od srčanih bolesti.“
Holesterol u krvi jedan je od najvažnijih faktora rizika za razvoj srčanih bolesti. Iako je holesterol bitan za izgradnju ćelija i proizvodnju hormona, prekomjerne količine mogu dovesti do stvaranja naslaga u krvnim sudovima koje uzrokuju plakove. Ruptura tih plakova može dovesti do stvaranja krvnog ugruška, što može izazvati infarkt ili moždani udar.
Holesterol se u krvi transportuje putem specijalnih čestica, lipoproteina, koji se grupišu u četiri glavne klase. Tri od njih nose apolipoprotein B (apoB), koji se smatra „lošim holesterolom“ jer može depositovati holesterol u zidovima krvnih sudova. Četvrta klasa lipoproteina pomaže uklanjanju holesterola iz krvi i naziva se „dobrim holesterolom“.
Danas se procjena rizika od srčanih bolesti uglavnom temelji na mjerenju nivoa holesterola u krvi, no istraživanja pokazuju da bi merenje lipoproteina, koji nose holesterol, moglo biti precizniji pokazatelj budućeg rizika.
„Prije nije bilo jasno imaju li dva pacijenta s istim nivoom ‘lošeg holesterola’ isti rizik od srčanih bolesti, ako se razlikuju u tipu ili veličini njihovih lipoproteina. Ova studija ima za cilj da utvrdi važnost tih parametara“, kaže Morze.
Istraživači su analizirali uzorke krvi više od 200.000 ljudi iz britanske Biobank baze podataka, koji nisu imali prethodnu istoriju srčanih bolesti, kako bi izmjerili broj i veličinu različitih lipoproteina koji nose apoB. Prateći ove učesnike do 15 godina, istraživači su ustanovili koji obrasci lipoproteina su najsnažnije povezani s budućim srčanim udarima. Najvažniji nalazi su potvrđeni u zasebnoj švedskoj studiji, „Simpler“, čime je omogućen najopsežniji uvid u ulogu „lošeg holesterola“ u razvoju srčanih bolesti.
„Otkrili smo da je apoB najbolji marker kada se testira rizik od srčanih bolesti. Pošto apoB ukazuje na ukupan broj ‘loših holesterolskih’ čestica, njegovo mjerenje nudi precizniji test od standardnih testova na holesterol“, kaže Morze. On dodaje da bi, prelaskom na testiranje apoB, tačnost procjene mogla biti značajno poboljšana, što bi moglo spasiti živote, jer trenutno standardni testovi mogu podcijeniti rizik u otprilike jednom od dvanaest pacijenata.
Iako su rezultati istraživanja pokazali da je ukupni broj „loših holesterolskih“ lipoproteina najvažniji faktor u predviđanju rizika, otkrivena je još jedna ključna komponenta: lipoprotein(a). Ovaj lipoprotein, koji je većinom naslijeđen, predstavlja manje od 1% svih „loših holesterolskih“ lipoproteina u prosjeku, ali kod nekih ljudi može biti u izuzetno visokim vrijednostima, čime se značajno povisuje rizik od srčanih bolesti.
„Naši rezultati pokazuju da bi broj lipoproteina apoB mogao zamijeniti standardne testove na holesterol u istraživanjima i zdravstvenoj zaštiti širom svijeta, a testiranje na lipoprotein(a) također bi trebalo postati obavezno kako bi se dobio bolji uvid u lipidne rizike za srčane bolesti“, kaže Clemens Wittenbecher, jedan od autora studije.
Ovi testovi na apoB i lipoprotein(a) već su dostupni na tržištu, a njihova implementacija mogla bi donijeti revoluciju u prevenciji srčanih bolesti. Testovi su jednostavni, pristupačni i dovoljni za precizno procjenjivanje rizika, što omogućava liječnicima bolje usmjeravanje pacijenata prema pravovremenoj prevenciji ili liječenju.
Ovaj korak prema boljim metodama testiranja mogao bi značajno poboljšati zdravlje srca širom svijeta i smanjiti broj smrtnih slučajeva povezanih sa srčanim bolestima.
