Jesu li zamrznuto i konzervirano voće i povrće jednako zdravi kao svježe voće i povrće?

Zamrznuto voće i povrće obično su jeftiniji i dulje traju od svježih namirnica. No jesu li jednako zdravi? Ako ih birate, dobro je znati nekoliko činjenica.

zamrznuto voće, hrana, voće

Bozhin Karaivanov/Unsplash

Zamrznuto voće i povrće obično su jeftiniji i dulje traju od svježih namirnica. No jesu li jednako zdravi? Ako ih birate, dobro je znati nekoliko činjenica.

Voće i povrće korisni su za zdravlje, no većina nas ih ne konzumira u dovoljnim količinama.

U vrijeme sve većih životnih troškova kupnja većih količina svježih namirnica možda se ne čini najboljim izborom za kućni budžet.

Tu na scenu stupaju konzervirano i zamrznuto voće i povrće.

Obično su jeftiniji i traju dulje od svježih namirnica. No jesu li jednako zdravi?

Jeftinije, praktičnije i s manje otpada

Većina konzerviranog i zamrznutog voća i povrća jeftinija je od svježih namirnica. Budući da su proizvodi najčešće već narezani i spremni za pripremu, štede i vrijeme u kuhinji.

Konzervirani i zamrznuti proizvodi imaju znatno dulji rok trajanja od svježih, dostupni su tijekom cijele godine te se mnogo rjeđe pokvare i završe u otpadu.

Što je s nutritivnom vrijednošću?

Zamrznuto i konzervirano voće i povrće u pravilu zadržavaju svoju izvornu nutritivnu vrijednost, a ponekad čak i bolje od svježih namirnica, piše portal ZME.

Nutritivna vrijednost većine zamrznutih i konzerviranih proizvoda, primjerice, usporediva je s nutritivnom vrijednošću svježeg voća i povrća koje je tjedan dana stajalo u hladnjaku.

Kod nekih namirnica postupak konzerviranja ili zamrzavanja može čak povećati nutritivnu vrijednost.

Jedan od takvih primjera su zamrznute marelice koje sadrže znatno više vitamina C od svježih. Razlog je taj što se vitamin C koristi kao sredstvo za očuvanje kvalitete voća.

Tijekom zamrzavanja niske temperature usporavaju kvarenje hrane. Industrijski postupci zamrzavanja učinkovito čuvaju boju i teksturu voća i povrća, ali i njihovu nutritivnu vrijednost.

Međutim, zamrzavanje može oštetiti strukturu namirnica ako se pritom stvaraju kristali leda. To može smanjiti količinu hranjivih tvari i uzrokovati da voće ili povrće postanu kašasti, osobito ako se nakon odmrzavanja ponovno zamrzavaju.

Zamrznuto voće i povrće mogu biti kontaminirani i bakterijom Listeria monocytogenes, koja uzrokuje trovanje hranom. Rizik se smanjuje ako se voće ili povrće prije konzumacije termički obrade.

Kod konzerviranja se namirnice steriliziraju na visokim temperaturama, što omogućuje njihovo sigurno čuvanje na sobnoj temperaturi tijekom duljeg razdoblja.

Izlaganje visokim temperaturama ipak uzrokuje razgradnju pojedinih hranjivih tvari, osobito vitamina topljivih u vodi, poput vitamina C.

No napredak u tehnologiji konzerviranja omogućuje brže postupke pri nižim temperaturama pa se gubi manje hranjivih tvari.

Na što treba obratiti pozornost?

Pri kupnji konzerviranog voća ili povrća vrijedi provjeriti nekoliko stvari.

Konzervirano povrće može sadržavati mnogo soli pa je najbolje birati proizvode s oznakom "bez dodane soli". Korisno je pogledati i nutritivnu tablicu te odabrati proizvode s najmanjim udjelom natrija.

Ako konzervirano povrće prije upotrebe ocijedite i isperete, dodatno ćete smanjiti unos soli.

Želite li smanjiti unos šećera, birajte konzervirano voće u vlastitom soku umjesto u šećernom sirupu. Neki proizvodi imaju i oznaku "bez dodanog šećera".

Kako ih uključiti u prehranu?

Konzervirano voće možete jesti kao samostalan međuobrok ili ga dodati žitaricama odnosno jogurtu. U mnogim receptima svježe voće bez problema možete zamijeniti zamrznutim ili konzerviranim.

Zamrznuto povrće odličan je izbor za brzu pripremu obroka. Primjerice, zamrznutom grašku potrebno je svega nekoliko minuta kuhanja pa ga pred kraj pripreme možete dodati pirjanom povrću, varivu ili nekom drugom jelu.

Konzerva leće, slanutka ili graha zgusnut će varivo ili umak za tjesteninu te istodobno povećati sadržaj prehrambenih vlakana i bjelančevina.