Imate problema sa štitnom žlijezdom? Ovu hranu trebate izbjegavati, može pogoršati bolest
Ne činite štetu svojoj štitnjači/FreePik
Štitna žlijezda igra ključnu ulogu u regulaciji hormona u tijelu, oslobađajući trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), prema Endokrinološkom društvu SAD-a. Kada dođe do disbalansa – bilo da je štitna žlijezda hiperaktivna ili hipoaktivna – mogu se javiti različita oboljenja poput hipotireoze, hipertireoze i Hašimotove bolesti.
S obzirom na to da štitna žlijezda utječe na brojne funkcije u tijelu, važno je uključiti hranjive namirnice koje podržavaju njeno zdravlje u svakodnevnu ishranu.
Dijetetičari i nutricionisti za „Eating Well“ preporučuju sljedeće namirnice za poboljšanje funkcije štitne žlijezde i objašnjavaju koje bi trebalo izbjegavati:
Najbolje namirnice za zdravlje štitne žlijezde
Brazilski orah: Ovi orašasti plodovi su bogati selenom, ključnim mineralom za zdravlje štitne žlijezde. Dijetetičarka Josten Fish savjetuje da se jede jedan brazilski orah dnevno.
Morske alge: Sadrže visok nivo joda, koji je esencijalan za pravilno funkcionisanje štitne žlijezde. Ipak, prekomjeran unos joda može biti štetan, naročito kod osoba s Hašimotovom bolešću – stoga se preporučuje konsultacija s ljekarom prije povećanja unosa.
Jaja: Odličan izvor proteina, vitamina B12 i holina. Također sadrže selen, jod i tirozin – esencijalnu aminokiselinu važnu za proizvodnju hormona štitne žlijezde.
Govedina: Osim što je bogata proteinima, željezom i vitaminom B12, govedina je dobar izvor cinka – minerala važnog za zdravlje štitne žlijezde i imunološkog sistema.
Lisnato zeleno povrće: Špinat i slične vrste povrća bogate su antioksidansima i vitaminima B, koji štite štitnu žlijezdu od oksidativnog stresa i podržavaju njen metabolizam.
Namirnice koje treba izbjegavati
Soja: Sojini proizvodi mogu smanjiti efikasnost lijekova za štitnu žlijezdu kod osoba s hipotireozom. Preporučuje se da se soja konzumira najmanje sat vremena nakon uzimanja terapije.
Kofein: Kafa i energetska pića mogu pogoršati simptome hipertireoze, uzrokujući anksioznost i ubrzani rad srca.
Sirovo povrće iz porodice kupusnjača: Brokula, karfiol i kelj sadrže goitrogene – spojeve koji mogu utjecati na funkciju štitne žlijezde. Termička obrada (kuhanje) može značajno smanjiti njihov negativan učinak.
Namirnice bogate dodanim šećerom: Povezuju se s poremećajima štitne žlijezde i dijabetesom, pa ih treba ograničiti radi održavanja stabilnog nivoa šećera u krvi.
Trans-masti: Nalaze se u prženoj hrani, margarinima i nekim grickalicama. Mogu negativno utjecati na funkciju mozga i štitne žlijezde, stoga je preporučljivo smanjiti njihov unos.
Pravilna i uravnotežena ishrana može značajno pomoći u očuvanju zdravlja štitne žlijezde i u prevenciji mogućih poremećaja. Uvijek se preporučuje konsultacija s nutricionistom ili ljekarom prije donošenja većih promjena u prehrambenim navikama, piše Najžena.
