Crveni alarm za zdravlje: Ovu naviku mijenjamo s godinama, a povećava rizik od prerane smrti
Promijenite ovu naviku odmah/FreePik
Novo istraživanje Mass General Brigham pokazuje da se vrijeme obroka mijenja s godinama te da kasniji doručak u starijoj dobi može biti povezan s depresijom, umorom, problemima s oralnim zdravljem, ali i s nešto višim rizikom od prerane smrti.
„Promjene u vremenu obroka kod starijih osoba, osobito doručka, ukazuju na opće zdravstveno stanje“, izjavio je voditelj studije, nutricionista i ljekar Hassan Dashti.
Stariji ljudi doručkuju sve kasnije
Tim dr. Dashtija analizirao je podatke i nalaze, uključujući krvne pretrage, gotovo 3000 stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva prosječne dobi od 64 godine. Sudionici su ispitivani o prehrambenim navikama kao i navikama spavanja, kako bi se izračunalo vrijeme između buđenja i doručka, između večere i odlaska na spavanje te između doručka i večere.
U prosjeku su sudionici doručkovali pola sata nakon buđenja, dok su večerali pet sati prije spavanja. Doručak je u prosjeku bio u 8:22 sati, ručak u 12:38, a večera u 17:51 sati. Tokom dvadesetogodišnjeg praćenja, kako su ljudi starili, vrijeme doručka i večere pomicalo se za nekoliko minuta svako desetljeće.
„Istraživanje je pokazalo da s godinama ljudi doručkuju i večeraju sve kasnije, a oni koji imaju ozbiljnije zdravstvene probleme ili genetsku sklonost da duže ostaju budni, također su češće jeli kasnije“, naveli su istraživači u časopisu Communications Medicine.
Kasno jedenje utječe na zdravlje
Prethodna istraživanja pokazuju da kasno jedenje može negativno utjecati na 24-satni biološki ritam, što dovodi do naglih skokova šećera u krvi i povišenih nivoa hormona stresa. Tokom dvadesetogodišnjeg praćenja zabilježeno je više od 2300 smrtnih slučajeva. Analiza je pokazala da je skupina koja je jela kasnije imala desetogodišnju stopu preživljavanja od 86,7 posto, dok je u skupini koja je doručkovala ranije stopa bila 89,5 posto. Također, osobe koje su doručkovale kasnije češće su imale poteškoća s održavanjem redovnog i kvalitetnog sna te s organizacijom pripreme obroka.
„Promjene u prehrambenim navikama mogu ukazivati na moguće fizičke i mentalne zdravstvene probleme te poslužiti kao signal za njihovu pravovremenu provjeru. Osim toga, poticanje starijih osoba na redoviti i organizirani raspored obroka može biti važan dio šire strategije za očuvanje zdravlja i dugovječnosti“, objasnio je Dashti.
Istraživači su istakli da studija ima određena ograničenja. Podaci nisu obuhvatili užinu između glavnih obroka niti nivo tjelesne aktivnosti sudionika, a većina ispitanika bile su nezaposlene žene, što ograničava primjenjivost rezultata na širu populaciju, piše New York Post.
„Ovi rezultati pokazuju da su kasniji obroci, posebno odgođeni doručak, povezani sa zdravstvenim izazovima i povećanim rizikom od smrtnosti kod starijih odraslih“, zaključio je dr. Dashti i dodao kako rezultati dodatno potvrđuju izreku da je „doručak najvažniji obrok dana“, osobito za starije osobe.
