Student Harvarda jede 720 jaja mjesečno, njegovi nalazi holesterola će vas šokirati

Jaja su neizostavan dio prehrane za milione ljudi širom svijeta, poznata po svojoj hranjivoj vrijednosti i svestranosti. Prema podacima iz 2023. godine, prosječna godišnja potrošnja jaja u Sjedinjenim Američkim Državama iznosila je 281,3 po osobi, dok se u 2024. očekuje porast na 284,4 jaja po osobi. Ipak, debata o utjecaju jaja na holesterol i zdravlje srca traje desetljećima.

U ovom kontekstu, hrabri eksperiment Nicka Norwitza, fiziologa obrazovanog na Harvardu i Oxfordu, izazvao je pažnju javnosti. Norwitz je, tokom mjesec dana, konzumirao čak 24 jaja dnevno – što ukupno iznosi 720 jaja – kako bi ispitao učinak velikog unosa holesterola na organizam.

Eksperiment je proveden u Cambridgeu, Massachusetts, a rezultati su bili zapanjujući. Tokom prvih dvije sedmice, Norwitz je zabilježio pad LDL holesterola za 2%, dok je u naredne dvije sedmice taj pad iznosio dodatnih 18%. Ovi nalazi izravno su suprotni tradicionalnom mišljenju da prehrambeni holesterol značajno povećava razinu holesterola u krvi.

"Moje tijelo je pokazalo izuzetnu sposobnost regulacije holesterola," izjavio je Norwitz. Ovo otkriće upućuje na to da mehanizmi upravljanja holesterolom u tijelu mogu biti znatno složeniji nego što se ranije mislilo.

Norwitz pripisuje ovakve rezultate sposobnosti tijela da prilagodi proizvodnju holesterola na osnovu unosa putem prehrane. Prema njegovom objašnjenju, prehrambeni holesterol veže se za receptore u crijevima, što potiče oslobađanje hormona koji signalizira jetri da smanji proizvodnju vlastitog holesterola.

Pored toga, Norwitz je dnevno unosio 60 grama ugljikohidrata iz voća poput banana, borovnica i jagoda. Pretpostavio je da ta kombinacija masti i ugljikohidrata utiče na metabolički profil poznat kao "fenotip hiper-odgovora kod mršave mase," čest kod osoba na dijetama s niskim unosom ugljikohidrata.

Ovaj eksperiment nudi nove uvide u regulaciju holesterola i otvara prostor za dublje razumijevanje odnosa između prehrane i zdravlja. Istaknute su dvije važne tačke:

Individualne razlike u reakciji na holesterol – Norwitzov slučaj pokazuje da genetski i metabolički faktori značajno utječu na odgovor tijela na prehrambeni holesterol. Ovo naglašava važnost personaliziranog pristupa prehrani.

Interakcija makronutrijenata – Ravnoteža masti i ugljikohidrata igra ključnu ulogu u regulaciji holesterola, sugerirajući da se fokus ne treba svoditi samo na unos hrane bogate holesterolom.

Norwitzovo istraživanje ukazuje na to da su tradicionalne preporuke o ograničenju konzumacije jaja možda previše pojednostavljene. Umjesto toga, naglasak bi trebao biti na cjelokupnim prehrambenim navikama, ravnoteži nutrijenata i individualnim karakteristikama organizma.

Međutim, iako ovakvi eksperimenti pružaju zanimljive uvide, oni nisu zamjena za opsežne naučne studije. Za milione ljubitelja jaja, ovi rezultati donose novu perspektivu, ali ih treba tumačiti oprezno, posebno kod osoba s postojećim zdravstvenim stanjima.

Norwitzova poruka je jasna: odnos između hrane i našeg tijela mnogo je složeniji nego što smo ranije mislili, zahtijevajući dublje istraživanje kako bismo bolje razumjeli ulogu makronutrijenata i individualnih razlika u prehrani.