Hrskavo lisnato tijesto, burek, krempite i drugi ukusi Balkana sve se češće mogu pronaći u njemačkim gradovima. Jedna od takvih priča dolazi iz Ravensburga, gdje je otvorena “Balkanska pekara”, mjesto koje kupcima nudi slana punjena peciva, poslastice i druga jela karakteristična za zemlje jugoistočne Evrope.
Dok će neke posjetioce ukusi poput bureka ili krempite podsjetiti na odmor u BiH, Srbiji ili Hrvatskoj, druge će vratiti uspomenama na dom i porodicu, prenosi Njemačka novinska agencija.
Nijemci u geopolitičkom smislu pod pojam Balkana svrstavaju zemlje nastale raspadom SFR Jugoslavije, kao i Albaniju.
Šta sve nudi balkanska pekara u Njemačkoj?
U Ravensburgu pekaru vodi 42-godišnja Imrane Baftiu, majka dvoje djece. U ponudi su hljeb, burek, sirnica i zeljanica, slatka peciva, ali i ćevapi i druga jela. Iako su njeni roditelji sa Kosova, ponuda nije ograničena samo na kosovsku kuhinju.
“Moj cilj je bio da stvorim mjesto gdje se ljudi osjećaju prijatno“, kaže Baftiu.
Statistike nema, ali je rast očigledan
Balkanske pekare postale su sve uobičajeniji prizor u njemačkim gradovima, a novi objekti otvaraju se čak i izvan velikih urbanih sredina, prenosi Dnevno.hr.
“Primijetili smo sve veći broj pekara s Balkana“, kaže Frank Sauter, direktor pekarskog ceha Baden-Virtemberga. Istovremeno, turske pekare već su prisutne na brojnim lokacijama u Njemačkoj.
Tačan broj balkanskih pekara u zemlji nije moguće utvrditi jer za njih ne postoji zasebna statistička kategorija. Ipak, trend je očigledan, ponuda raste, a s njom se pojavljuju i novi poslovni poduhvati.
Zašto se mijenjaju navike Nijemaca?
Kulturolog Gunter Hiršfelder sa Univerziteta u Regensburgu smatra da širenje balkanskih pekara nije slučajno. Primjećuje sve veću prisutnost takve ponude, a kao jedan od razloga navodi promjene prehrambenih navika.
“Mnoge tradicionalne pekare postaju prazne, dok se prehrambene navike mijenjaju”, kaže Hiršfelder.
Prema njegovim riječima, veliki i klasični obroci sve više gube na važnosti, dok postaju popularniji manji obroci koji se nalaze negdje između užine i punog obroka.
Hiršfelder smatra da se takve prodavnice nalaze na presjeku nekoliko kategorija – između užine i obroka i između klasične pekare i snek-bara.
Zbog toga ih ne smatra samo klasičnim pekarama, već dijelom posebne kulture užine.
Važnu ulogu ima i lokacija.
Tradicionalne pekare suočavaju se s rastućim troškovima i manjkom radne snage, dok se istovremeno u gradskim centrima oslobađaju poslovni prostori.
Da li Nijemci danas drugačije gledaju na Balkan?
Smatra da se uz prehrambene navike mijenja i način na koji Nijemci doživljavaju Balkan.
“Dugo se region snažno povezivao s negativnim slikama. Sada je Balkan
\
