Za zalihe krvi nužan veliki broj akcija

Krv je lijek koji se ne može proizvesti i zavisi isključivo od naše humanosti, kao i stabilnost zaliha koje u Bosni i Hercegovini variraju zavisno od potreba pacijenata.

Darovati krvi znači spasiti tri života, a postati redovan davatelj doprinosi osiguravanju dovoljnih doza tokom godine.

Esencijalni lijekovi

Nova lista lijekova donosi nadu pacijentima

Sve za 15 minuta

Crveni križ u BiH zadužen je i za animiranje građana da se odazovu akcijama kojima bi se osigurao dovoljan broj doza za određeni period. Učestalost akcija jedan je od ključnih faktora, jer se ne mogu praviti dugoročne zalihe.

- U prošloj godini smo imali rekordan broj prikupljenih doza krvi, a to je oko 28.000 na više od 450 akcija, potvrđuje nam Indira Hadžirović, portparolka Crvenog križa Federacije BiH, uz napomenu da je taj rezultat pokazao da bi bilo dobro da su odzivi bili u većem broju, a ne sami broj akcija.

Iako je ostvaren rekordan broj prikupljenih doza u okviru akcija CKBiH, nedavno smo imali nestašicu krvi, što je dovoljan pokazatelj koliko je bitno raditi na buđenju svijesti kod građana. Strah od nepoznatog jedan je od razloga što većina ljudi izbjegava darivati krv.

- Misle da to traje predugo, da je bolno i da se mogu zaraziti nečim. Međutim, ti navodi nisu tačni, govori Hadžirović i dodaje da je proces vrlo jednostavan, da traje do 15 minuta, te da svemu tome prethodi razgovor sa ljekarom.

Iz JZU Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske navode da su zalihe krvi dobre i stabilne, što je rezultat brojnih akcija dobrovoljnog darivanja krvi koje su realizirali krajem marta i početkom aprila.

- U svim transfuziološkim ustanovama zalihe krvi promjenjive su svaki dan, što zavisi od pacijenata koji se liječe u bolnicama i eventualnih vanrednih okolnosti, navodi doc. dr. Gordana Guzijan, pomoćnik direktora u Zavodu i dodaje da Zavod raspolaže zadovoljavajućim zalihama krvi zahvaljujući akcijama koje su imali sa učenicima srednjih škola, opštinskim organizacijama Crvenog krsta i velikoj akciji pripadnika MUP-a.

Svijest o obavezi

Koliko je važno imati što veći broj davalaca, govori i podatak da se krv ne može dugoročno čuvati, kao i taj da žene mogu krv dati svaka četiri, a muškarci svaka tri mjeseca, pod uslovom da nemaju zdravstvenih problema.

- Krv koju uzmemo ima rok trajanja, naglašava Husejn Tanović, doktor medicine iz Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH, i pojašnjava da od jedne doze prave tri pripravka, od kojih samo pripravak krvne plazme može trajati dvije godine, dok trombocitni pripravci traju pet dana, a eritrocitni 35 do 42 dana.

To je i dodatni problem u dugoročnom osiguravanju zaliha krvi, jer sve i da se u maju naprave velike zalihe doza, polovina juna ili jula će zahtijevati njihovo obnavljanje. Sa ovim problemom suočavaju se mnoge zemlje svijeta, a njegovom rješavanju nastoji se sistemski pristupiti.

- Mene malo boli činjenica da neke multinacionalne kompanije imaju redovne akcije darivanja krvi u Bosni i Hercegovini, a da neke naše velike bh. kompanije nikada nisu organizirale akciju, što je porazno, primjećuje dr. Tanović i podsjeća da smo svi mi ili nama dragi ljudi, ako već ne direktno, potencijalno kandidati kojima te doze mogu spasiti život.