Puno posla do prve lopate

Prema najavama, sporazum o izgradnji Južne interkonekcije između BiH i Hrvatske trebao bi biti potpisan naredne sedmice u Dubrovniku, gdje će biti održan dvodnevni samit Inicijative triju mora.

Vijeće ministara BiH je u utorak dalo saglasnost za početak pregovora sa Hrvatskom, odredilo sastav pregovaačkog tima i imenovalo predsjedavajuću Borjanu Krišto za potpisnicu sporazuma.

Južna interkonekcija

Jablanica i Konjic žele priključenje na gasovod koji mijenja energetsku sliku BiH

Preduslovi

Prvi naredni korak trebao bi biti da ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac predloži osnove za vođenje pregovora, a prema ovoj ubrzanoj proceduri, to bi zapravo već trebao biti tekst sporazuma. Nakon toga, sve to još treba da potvrdi i Predsjedništvo BiH, a potom slijedi pakovanje kofera za Dubrovnik i potpisivanje sporazuma.

- Vjerovatno će sad i Predsjedništvo BiH brzinom svjetlosti dati saglasnost na ono što je Vijeće ministara već dalo. S druge strane, mišljenje Pravobranilaštva BiH da nije riješeno pitanje državne imovine na trasi budućeg gasovoda nikoga ne interesuje. Ono što je još posebno interesantno je to da se zakon o gasu, a upravo je na to ukazala i Energetska zajednica, jednostavno više i ne spominje kao nešto što je uslov svih uslova i za koji je i Predsjedništvo BiH reklo da nema ni Južne ni Istočne interkonekcije bez njegovog usvajanja, kaže Almir Bećarević, ekspert za gas i član SBiH, jedine stranke koja u federalnom Parlamentu nije podržala izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji.

Prema njegovim riječima, tek će se potpisivanjem sporazuma sa Hrvatskom otvoriti glavna pitanja.

- Tri su preduslova za, kako bismo rekli, prvu lopatu. To su rješavanje pitanja državne imovine i to je prvi uslov. Drugi uslov je projektovanje gasovoda, jer ovdje uopće nema projekta. Ne znam na bazi čega će neko dobiti građevinsku dozvolu kada nema uopće projekta i treba isprojektovati gasovod dužine 180 ili 380 kilometara, u zavisnosti na šta će se odlučiti investitor, da li će graditi samo Južnu interkonekciju ili će obuhvatiti sve one odvojke koji su stavljeni u zakon. Treće je rješavanje imovinskopravnih odnosa, dodao je Bećarević.

Tek kada budu riješena sva ova pitanja, na red dolazi sama gradnja. To podrazumijeva izbor izvođača radova, kupovinu cijevi i druge opreme, te gradnju i montažu gasovoda. Ukazao je i na jednu naoko banalnu stvar, koja se možda može izroditi u ozbiljan problem.

- Trebate naći zavarivače kojih je realno teško naći u Evropi. Jednostavno, puno se gradi po pitanju gasovoda u Evropi, posebno hidrogena. U Njemačkoj se čak ide sa kompletnom novom mrežom i svi ti varioci zaista rade za ogromne sume novca i biraju posao gdje će biti dobro plaćeni, rekao je Bećarević.

Rokovi

Istovremeno, napomenuo je kako će i Hrvatska imati brojne zadatke. “Olakšavajuća okolnost” je to što neće morati rješavati pitanje državne imovine. S druge strane, dodao je Bećarević, gasovod će u Hrvatskoj graditi njihova državna kompanija, koja će za svaki korak morati provoditi postupak javnih nabavki.

Zbog svega pobrojanog, Bećarević smatra da je realan rok za završetak izgradnje Južne interkonekcije 2030. godina. Zanimljivo je da vrlo slično govori i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, no njegovi argumenti su drugačiji. Rokovi su im isti.