SAD će, čini se, izgurati svog kandidata

Vijeće za provedbu mira u Bosni i Hercegovini danas će imati novu šansu da izabere nasljednika Christiana Schmidta na čelu Ureda visokog predstavnika. Početkom juna članice PIC-a nisu uspjele doći do konsenzusa ni po pitanju imena ni po pitanju buduće uloge, ali ni snage novog visokog predstavnika, do sada očitovane kroz korištenje bonskih ovlasti.

Fokus na 5+2

Dva su imena koja su ostala u igri nakon posljednjeg zasjedanja PIC-a - italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i francuski diplomata Rene Troccaz. Prvi je s početka mjeseca imao podršku Italije i SAD-a, dok su iza drugog stajale Francuska, Njemačka i Velika Britanija. Špekuliše se da se odnos snaga nešto promijenio proteklih dana, te da čvrsto uz Francuza stoji još njegova matična država, te Velika Britanija.

A da se Sjedinjene Države drže svoga prijedloga – Zanardija Landija, istakao je u razgovoru za RTRS ambasador Bosne i Hercegovine u Srbiji Aleksandar Vranješ. Dodaje da je i EU spremna podržati Italijana, ali da Unija očekuje neke ustupke.

- Da upotreba bonskih ovlaštenja mora da ostane, a uz saglasnost PIC-a. Oni smatraju da ne treba ukidati bonska ovlaštenja, ali da bi budući visoki predstavnik trebao da dobije saglasnost Upravnog odbora PIC-a da bi ih upotrijebio. Sljedeće, smatraju da njegov fokus moraju biti evropske integracije BiH. Zatim, još jedan od uslova EU je da je potrebno smanjiti OHR u smislu i budžeta i broja zaposlenih. Smatraju da je potrebno apsolutno se fokusirati na agendu 5+2, iz čega se izvlači zaključak da je njihov uslov da se takozvana državna imovina mora staviti u fokus budućeg visokog predstavnika, odnosno da ono što nije završio Schmidt, treba da završi budući visoki predstavnik, rekao je Vranješ.

Dodao je da SAD nisu bile spremni prihvatiti uslove, kao i to da postoji scenarij u kome bi ostao vršilac dužnosti visokog predstavnika do imenovanja novog, a to bi bio supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock.

Funkcija v. d. visokog predstavnika ne postoji, napominje glavna urednica novinske agencije Patria Amina Čorbo-Zećo. Dodaje da je najočitije to da je izbor novog visokog predstavnika postao političko pitanje, kao i to da SAD i EU nemaju jedinstven stav o BiH.

- Izbor visokog predstavnika je ogledalo tog tihog sukoba na relaciji SAD – EU. Kada EU i SAD šalju različite poruke, onda to, nažalost, domaći politički akteri koriste isključivo za vlastite političke ciljeve umjesto da se fokusiraju na reforme i funkcionisanje države, ističe Čorbo-Zećo.

Dodaje i to da historija korištenja bonskih ovlasti daje mogućnost dvojakog tumačenja potrebe za ostankom tog oružja u rukama budućeg čelnika OHR-a.

- U ovom trenutku mislim da bi to bilo štetno iako, ako želimo postati članica EU, ne treba takozvani tutor, posebno ne osoba koja ima moć da jednom odlukom može učiniti mnogo toga, mišljenja je Čorbo-Zećo, uz zaključak da možda današnjih rasprava i problema ne bi ni bilo da je EU bila konkretnija u potezima prema Miloradu Dodiku u periodu robusne politike i sankcija SAD-a prema bivšem predsjedniku entiteta RS.

Kad god su SAD i Evropa imale razilaženja po pitanju BiH, kako u periodu agresije, tako i u postdejtonskom, to nije bilo dobro, navodi politički analitičar Admir Lisica.

- Nama je bitno da u pogledu OHR-a i visokog predstavnika SAD i Evropa dođu do konsenzusa, te da PIC odobri novog visokog predstavnika, a kako bi se suzio prostor za manevar i destruktivne politike unutar BiH, posebno u kontekstu Banjaluke i spočitavanja SAD-u ili EU nekog novog, kojeg bi nazivali neprijateljem. Milorad Dodik je sav svoj kredibilitet zasnivao u prethodnom periodu na ratu sa Schmidtom, navodi Lisica.

Dodaje da je Zanardi Landi, po svemu sudeći, budući izbor, podržan od SAD-a, a da će dobiti podršku i Njemačke i ostalih zemalja članica PIC-a. Ističe također da je bitno da na poziciju dođe neko ko neće biti osporavan od bilo koga i ko će raditi za BiH i ko neće ostavljati prostor za djelovanje separatističkih snaga.

- Odlazak OHR-a, bez završenog posla, potencijalni je rat u BiH i potencijalni raspad BiH. Dok se ne ispuni 5+2 agenda, nemamo razloga da vjerujemo da odlazak OHR-a može doprinijeti nekom boljitku unutar BiH. Nama treba da bude cilj odlazak visokog predstavnika, jer će to biti znak da BiH ide pravim putem, ali u ovom trenutku ti uslovi nisu ispunjeni, zaključio je Lisica.

U jednom od posljednjih intervjua, datom za list Die Presse, još aktuelni čelnik OHR-a Christian Schmidt smatra da je imenovanje njegovog nasljednika ključno pitanje.

Kompromis i tolerancija

- Međutim, o tome još nema nikakve jasnoće. Mandat nije vremenski ograničen. Ipak, i meni je, kao i nekim ranijim visokim predstavnicima, sugerisano da napravim prostor za nekoga drugog. Jedno od ključnih otvorenih pitanja je državna imovina, jer koči investicije, ali i projekte poput Južne gasne interkonekcije. Postoje prijedlozi rješenja, ali ih ne želim nametati bez političkog konsenzusa. Moje ladice su pune prijedloga. Nedostatak političke volje za kompromis je osnovni problem, svojevrsna bolest u BiH, poručio je Schmidt.

Komentarišući blokade u zemlji, rekao je da je društvo u svakodnevnom životu daleko ispred politike, da političke elite svjesno pojačavaju etnonacionalne narative, kao i da ključno pitanje nije mogu li ljudi živjeti zajedno, nego kako izgraditi multietnički sistem zasnovan na toleranciji. Alternativu opstanku OHR-a ne vidi zbog slabih institucija i blokada koje proizlaze iz dejtonskog sistema, kao i da bi se uloga OHR-a mogla smanjivati tek s jačanjem evropskih integracija.

U BiH sutra dolazi i Kaja Kallas, visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Riječ je o još jednoj posjeti visokog zvaničnika Unije u trenutku kada se od domaćih vlasti očekuje nastavak reformi potrebnih za napredak na evropskom putu. Tokom prethodne posjete u aprilu prošle godine, Kallas je poručila da BiH može računati na snažnu podršku Evropske unije, ali da domaći politički akteri moraju pokazati političku volju i preuzeti odgovornost za reformske procese.