Supružnici između ljubavi i zločina

supružnici, nedostatak komunikacije, konflikt ilustracija/Freepik

Ljudi koji trpe međusobne frustracije decenijama nisu sposobni za komunikaciju i normalno rješavanje problema/Freepik

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Decenije zajedničkog života, porodica i zajedničke uspomene, a onda zločin koji sve prekine. Slučaj iz Gračanice, u kojem je muškarac ubio suprugu, a potom sebi oduzeo život, otvara pitanje koje često ostane u sjeni: šta prethodi tome da ljudi koji su decenijama živjeli zajedno postanu jedno drugom prijetnja?

U mjestu Miričina kod Gračanice Safet Kovačević (68) je iz lovačke puške usmrtio suprugu Nuru Kovačević (68). Potom je pucao sebi u glavu i preminuo tokom transporta u vozilu hitne pomoći.

Iskustva iz zatvora

Prema navodima lokalnih medija, Nura je nekoliko dana prije tragedije prijavila nasilje. Da li je prijava evidentirana i da li su institucije reagovale, ostalo je nejasno. Iako će okolnosti ovog slučaja utvrditi istraga, stručnjaci upozoravaju da ovakvi zločini rijetko dolaze bez prethodnih upozoravajućih znakova.

Nije to posljedica trenutka, već najčešće rezultat složenog spleta okolnosti, smatra psiholog Ibrahim Prohić.

Govoreći za Oslobođenje o ubistvima u partnerskim odnosima, uključujući i femicid kao njihov najčešći oblik kada su žrtve žene, Prohić ističe da ove pojave treba posmatrati i u širem društvenom kontekstu. Podsjeća da je posljednjih decenija u Evropi sve veći broj krivičnih djela sa elementima nasilja i da su sve brutalnija. Osvrće se i na prostor bivše Jugoslavije, gdje je nasilje tokom 90-ih godina postalo princip rješavanja problema.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- A problem sa principima je što oni imaju tendenciju generalizacije. To znači da se vremenom počinju primjenjivati ne samo na situacije zbog kojih su nastali nego i na druge životne situacije. Ljudi su u ovih 30 ili 40 godina prihvatili nasilje kao model rješavanja problema, kaže Prohić.

Takvom stanju, prema njegovim riječima, doprinose i društvene pojave poput učestalog govora mržnje, veličanja ratnih zločina i zločinaca, ali i relativizacije različitih oblika nasilja. Tako na mjesto humanističkih vrijednosti dolaze antivrijednosti.

Govoreći o partnerskim odnosima, Prohić ističe da mnogi brakovi opstaju i nakon što su odnosi među partnerima ozbiljno narušeni. Razlozi su različiti: od finansijske zavisnosti i straha od promjene života, do društvenih očekivanja i uvjerenja da je prekid zajednice neuspjeh. Tome doprinosi i činjenica da je naše društvo još uvijek u velikoj mjeri patrijarhalno.

- Nekad se nedostatak ljubavi vremenom popunjava opozitom ljubavi, mržnjom, a od mržnje do nasilja je samo jedan mali korak, ističe Prohić.

On navodi i to da je tokom svog iskustva rada u tuzlanskom zatvoru imao priliku vidjeti različite oblike nasilja i posljedice takvih odnosa.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Ubistvo partnera ili partnerke nije ekskluzivitet samo jednog spola. Žene jesu češće žrtve, ali radio sam u zatvoru koji je imao i žensko odjeljenje. Tamo je bio značajan broj žena koje su ubile svoje muževe, kaže Prohić.

Ipak, dodaje da se kod velikog broja tih slučajeva radilo o ženama koje su prethodno godinama trpjele nasilje.

- Jedan broj tih ubistava desio se kada je muž spavao. To je situacija u kojoj se uobičajeni odnos moći poremeti. Čovjek koji je fizički slabiji u tom trenutku postaje jači od onoga ko je nasilje činio, objašnjava Prohić.

Naš sagovornik naglašava da nije ono što prethodi nasilju samo fizičko nasilje, te da u psihologiji postoji i jako važan pojam emocionalnog nasilja.

- Ono može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje i međuljudske odnose, kaže Prohić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Govoreći o samom činu ubistva, Prohić naglašava da većina takvih zločina nije rezultat plana, već se desi impulsivno, u afektu, i ističe da je i ubistvo svojevrstan krik za pomoć.

Objašnjavajući složenost odnosa između žrtve i počinioca, navodi da u psihologiji i penologiji postoji oblast koja proučava doprinos različitih faktora razvoju tragičnog ishoda, ali da to nikako ne znači da je žrtva kriva za ono što joj se dogodilo.

- U nekim odnosima postoje obrasci ponašanja koji doprinose eskalaciji konflikta. Jedan partner zna šta drugome smeta, ali umjesto da to izbjegne ili riješi razgovorom, on namjerno nastavlja, objašnjava Prohić.

No, naglašava on, razumijevanje dinamike odnosa ni u jednom slučaju ne znači prebacivanje odgovornosti na žrtvu.

- To nije razlog za zločin, ali pokazuje koliko su odnosi među ljudima složeni i kako neriješeni konflikti, zajedno s drugim faktorima, mogu dovesti do tragedije, kaže Prohić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Da nije problem samo u pojedincu već i u društvu koje njeguje blaže ili teže oblike radikalne dominacije nad slabijim, ističe i sociolog Vladimir Vasić.

- Mi to vremenom prihvatamo kao način rješavanja problema, upozorava Vasić.

Ljudi koji trpe međusobne frustracije, pojašnjava on, decenijama nisu sposobni za komunikaciju i normalno rješavanje problema.

- Mislim da smo mi u jednoj krizi komuniciranja. Ne samo kod najtežih krivičnih djela već među ljudskim odnosima, ističe Vasić.

Moramo se, naglašava on, naučiti razgovoru, rješavanju problema i prihvatanju različitosti.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Borba za dominaciju

Govoreći o konfliktima u partnerskim odnosima, Vasić upozorava da problem nastaje kada odnos preraste u borbu za dominaciju između partnera.

- Kada dođe do sukoba tih dominacija, onda se vrlo lako može desiti tragedija, upozorava Vasić i također naglašava da nasilje nije vezano isključivo za jedan spol.

Žene, ističe, jesu češće žrtve femicida, ali postoje i slučajevi u kojima ubijaju svoje partnere.

- Bez obzira na pol, zločin je zločin, a ubistvo je ubistvo, ističe Vasić, te zaključuje da je važno razumjeti faktore koji dovode do tragedije, ali bez opravdavanja počinioca.

Kao važan faktor navodi i dostupnost oružja, na što su, nakon femicida u Gračanici, upozorile i organizacije koje se bore protiv nasilja nad ženama ističući da prisustvo oružja povećava rizik od femicida čak pet puta.

- A imamo ga mnogo, i što je ostalo od rata i što se dobija, ističe Vasić, koji smatra da treba oduzeti nelegalno oružje te izvršiti kontrolu ko ga legalno posjeduje.

Prevencija, smatra, mora početi mnogo prije same tragedije, kroz bolju komunikaciju, prepoznavanje problema u odnosima i stvaranje društva u kojem nasilje nije prihvatljiv način rješavanja konflikata.

Sagovornici se slažu da ovakve tragedije rijetko nastaju preko noći. Iza ubistva partnera najčešće stoje godine narušenih odnosa, prešućenih problema i konflikata koji su se gomilali. Zato se odgovor na pitanje kako je došlo do zločina ne nalazi samo u posljednjem trenutku već u svemu onome što mu je prethodilo.