Para ima, ali ne za plaćanje lijekova?

Stanje u Zavodu zdravstvenog osiguranja USK-a već duže se problematizira, a nasuprot nezadovoljstvu korisnika stoji činjenica da ova ustanova svake godine troši oko 170 miliona KM.

Visoka primanja

Nedavno su apoteke digle glas zbog kašnjenja uplate novca za lijekove dužeg od 60 dana. Kako su se žalili iz B-pharm apoteke, radi se o milionskim dugovanjima koji opterećuju rad farmaceutskog sektora, ali i krše prava pacijenata na liječenje. No, sami pacijenti još nisu direktno osjetili krizu.

- Nama je uvijek taj problem prisutan, ali prije dva mjeseca Vlada Kantona je odobrila 500.000 maraka za lijekove i to je poslato u proceduru. Ono što nam vraća nadu jeste da će se onkolozi izboriti da kriteriji budu zasnovani na ketegorijama pacijenata, što je i najpravednije, kazala nam je Mileva Zulić iz Udruženja onkoloških pacijenata USK-a.

Zdravstvo u USK-u prolazi kroz paradoksalnu fazu, novca u fondu zdravstvenog osiguranja ima više nego ikad, ali organizacijski problemi, nezadovoljstvo platnim uslovima unutar sistema i masovni odlazak kadra rezultiraju time da krajnji korisnici (pacijenti) još ne osjete adekvatno poboljšanje usluga na terenu.

Nakon što je Ured za borbu protiv korupcije USK-a objavio e-Registar zaposlenih u javnom sektoru, time i u ZZO USK-a, Vlada se obavezala da provede postupak harmonizacije plata. To nije učinjeno do početka izborne kampanje, pa se tema pretočila u predizborne rasprave kao u slučaju gradskog vijećnika iz Bihaća Armina Amidžića, koji se obrušio na direktora ZZO-a. Podaci pokazuju visoke osnovne neto plate u ZZO-u (rukovodioci odjeljenja primaju i do 5.260 KM, dok su plate viših referenata oko 3.600 KM), što je izazvalo nezadovoljstvo s obzirom na teške uslove u kojima rade ljekari i medicinari u bolnicama.

- Obmanjujete narod famoznom cifrom o tome kako 59 od 90 ZZO-a uposlenika imaju veću platu od direktora bolnica. Dakle, nisu svi podaci ureda ažurirani, javno se oglasio dr. Ermin Goretić, direktor ZZO USK-a.

Iako se proteklih mjeseci nije moglo doći do njegovog komentara, direktor Goretić otvorio se sad, kada birači trebaju formirati svoje mišljenje.

- Na odlazak ljekara iz BiH upozoravam proteklih 10 godina i borim se protiv toga, radeći na čelu bolnice i sada na čelu ZZO-a, kaže Goretić, koji reda kritike gradskim vlastima na račun njihovih promašaja u lokalnoj zajednici.

Ali, Zavod u preostalom vremenu do izbora ostaje gotovo svima meta za kritiku. Tako se govori da su za 2.500 KM invalidska kolica skuplja u Krajini nego u Sarajevu, a lijekovi u KB-u Bihać za 30 posto nego u KCUS-u.

Pravila za upućivanje pacijenata u kliničke centre izvan USK-a (poput Sarajeva ili Tuzle) i dalje su striktna. Odobravaju se samo u slučajevima kada se oboljenje ne može liječiti unutar USK-a, a zahtijeva se konzilijarno mišljenje Kantonalne bolnice Bihać i konačna saglasnost Ljekarske komisije ZZO-a.

Postoje i pozitivni iskoraci, pa Zavod nastavlja praksu sufinansiranja skupih i kritičnih zdravstvenih usluga, kao što su MammaPrint testovi za oboljele od karcinoma dojke, neinvazivni prenatalni testovi (NIFTY/NIPT), te sufinansiranje biomedicinski potpomognute oplodnje.

Bolji dani

I medicinske sestre skreću pažnju na sebe, jer im je bila obećana povišica plata u Kantonalnoj bolnici, a sada im kažu da para nema.

- Trebala je biti povišica za 250 KM. Medicinske sestre rade za 1.470 KM, što je premalo za posao koji nosi toliku odgovornost, stres i psihičko i fizičko opterećenje, navodi se u javnom obraćanju na mrežama Enesa Balića, uposlenika KB-a Bihać.

Svi čekaju na bolje dane, ljekari i medicinari, apotekari i farmaceuti, a najviše onkološki i drugi pacijenti koji sve to najstrpljivije podnose.