Jedan pravac plina je neizvjesna zima

Skladišta plina širom EU, pred predstojeću zimsku sezonu, popunjena su tek 70 posto, što predstavlja najniže zalihe u posljednjih trinaest godina. Nizak nivo zaliha izaziva zabrinutost na energetskim tržištima, posebno zbog neizvjesnosti oko globalnog snabdijevanja ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Dobavljač se pita

Evropske cijene prirodnog plina već su znatno porasle. Referentna cijena prešla je 68 eura po megavatsatu, a trgovci upozoravaju da bi u slučaju dodatnih poremećaja u snabdijevanju mogla premašiti i 100 eura. Najveći rizik za evropsko tržište predstavljala bi kombinacija niskih temperatura, slabije proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i nastavak problema s uvozom LNG-a. I dok se članice EU užurbano pripremaju kako bi osigurale dovoljne količine plina, Bosna i Hercegovina u novu sezonu ulazi uz brojne neizvjesnosti. Osim što nema vlastite rezerve niti skladište plina, uz činjenicu da je bh. tržište oslonjeno na samo jedan pravac snabdijevanja, pitanje sigurnosti, ali i cijene ovog energenata, ponovo je u fokusu.

Profesor Kadrija Hodžić, koji je ujedno predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma federalnog Parlamenta, kaže da, uprkos tome što se situacija na evropskom tržištu plina usložnjava zbog niske popunjenosti skladišta i problema na globalnom LNG tržištu, ona nije toliko alarmantna koliko u BiH.

- Trenutno su EU skladišta popunjena sa blizu 70 posto potreba, ali najveći neposredni rizik nije da Evropa ostane bez plina, nego da su dodatne količine najskuplje i najosjetljivije na tržišne poremećaje, jer ih Evropa mora nabavljati u kratkom periodu. To znači da je rizik, prije svega, cjenovni, a tek u slučaju veoma hladne zime i dodatnog povećavanja ponude prelazi u ozbiljan rizik fizičke nestašice. U slučaju BiH, pogotovo Federacije, situacija oko dotoka plina puno je neizvjesnija za 2026, prvenstveno zato što nemamo ono što zemlje sa zaokruženom energetskom sigurnošću imaju: diverzificirano tržište, više ulaznih pravaca i vlastite strateške zalihe. BiH nema domaću proizvodnju prirodnog gasa, nema izgrađenih podzemnih skladišta za plin i praktično zavisi od ruskog gasa i to od jednog ulaznog pravca - preko Srbije, preko Turskog toka, sa ulaznom tačkom Karakaj kod Zvornika, ističe prof. Hodžić za Oslobođenje.

Uz podsjećanje da je BiH ovisna o jednom snabdjevaču koji drži monopolsku poziciju, ističe da on može da formira monopolsku (najvišu) cijenu, na koju ne možemo uticati.

- Upravo je to pokazano kod posljednjeg, julskog povećanja cijena od 14,42 posto za treći kvartal 2026. Država nije izgradila skladišta niti obezbijedila alternativni dotok plina, pa ne može poput EU da kompenzira eventualni poremećaj. U EU, ako jedan pravac dotoka zakaže, evropsko tržište može povećati LNG, norveški gas ili uvoz preko drugih interkonekcija. BiH nema takvu širinu opcija i zato je pred neizvjesnošću, ne toliko u potrebnoj količini plina, koliko u dodatnom povećanju cijena plina. Dakle, novo povećanje cijena nije nešto što možemo unaprijed tvrditi, ali realni rizik postoji. Ako želimo stabilniju i predvidljiviju cijenu, rješenje nije administrativno zaključavanje cijena, nego što brže stvaranje alternativnog pravca snabdijevanja, što bi državi donijelo stvarnu pregovaračku ulogu, naglašava Hodžić.

Amer Jerlagić, stručnjak za energetiku, kaže da je teško naći neko ad hoc rješenje u situaciji kada nemamo rezervoare za pohranu gasa kada je on jeftiniji, nego u situacijama kada se prijeti obustavama i nestašicom.

- Takva rješenja moraju biti dugotrajna, sistemska, od državnog značaja, pa da se odredi gdje može biti to skladište. Ako su propali pokušaji od prije petnaest godina da se to radi na nekim lokacijama oko Tuzle, opet kažem, ne vidim razlog zašto se za 15 godina nije odredila lokacija gdje se može napraviti u zemlji neko zapreminsko tijelo A puta B puta C, koje bi skladištilo plin. Ovako, naše rezerve su ono što imamo u gasovodu od ulaska u BiH do tog krajnjeg korisnika, rekao je Jerlagić za naš list.

Težak udarac

Ističe da je BiH u dvostruko težoj situaciji nego što su to zemlje u EU.

- S jedne strane smo prinuđeni koristiti samo ruski gas, a opet, s druge imamo odluke EU o zabrani transporta ruskog gasa preko teritorija zemalja EU. Ako znamo da su oko BiH, u susjedstvu i šire, sve zemlje EU od istoka, od Grčke, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Slovenije, nemoguće je dopremiti ruski gas prema BiH, a to znači da nije samo u pitanju da li će ga biti i po kojoj cijeni, nego da li će se provesti nalog EU i zabraniti transport gasa. Ja vjerujem da neće, zato što bi to bio teški udarac za BiH, jer mi nemamo alternativu. A opet, na ovaj način dolazimo do potrebe da imamo neku novu interkonekciju poput Južne, o kojoj se priča, da BiH dobije alternativu ruskom gasu i da, ako ništa, barem imamo još jedan gasovod prema BiH, pa makar to bio i ovaj tečni LNG, a ne prirodni gas, zaključuje Jerlagić.