Palijativna njega, najhumaniji vid medicine: I posljednji dani mogu proteći bez bola

Palijativna njega, najhumaniji vid medicine, i u Bosni i Hercegovini postaje prepoznatljiv oblik brige, kako za pacijente sa teškim oboljenjima, tako i za njihove porodice. U Tuzli, već 23 godine o kvaliteti života pacijenata koji se nose sa najtežim stadijima bolesti brinu uposlenici Centra za palijativnu njegu i terapiju bola UKC-a Tuzla. U Sarajevu taj humani i pun empatije poziv obavljaju timovi ljekara i medicinskih sestara iz ambulante palijativne njege, kao i uposlenici Moje klinike Hospis u Blažuju.

Podrška porodici

Kada se suočimo sa teškim, neizlječivim bolestima, fokus zdravstvene zaštite prirodno se pomjera sa potpunog izlječenja na olakšavanje patnje, kontrolu neizdrživih fizičkih simptoma poput boli, ali i na pružanje duboke psihološke, socijalne i duhovne podrške pacijentima i njihovim porodicama. Upravo ovu vrstu brige osigurava palijativna njega, jedno od najplemenitijih i najhumanijih lica savremene medicine.

- Kada dođu kod nas, tu je već liječenje završeno, mi se bavimo simptomima palijativnih pacijenata i pokušavamo te kompleksne teške simptome da otklonimo, kako bi pacijenti imali što komforniji život i da im omogućimo što bolju udobnost, pojasnila nam je Džanana Jatić, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja KS-a iz ambulanti palijativne njege Kantona Sarajevo.

Zadatak ljekara i medicinskog osoblja iz palijativne njege su i članovi porodice oboljelog, jer je i njihovo zdravlje, zbog borbe koju vode za svog oboljelog, psihički i fizički načeto.

- Meni se duboko urezala u sjećanje sestra moje pacijentice, koja je sigurno dala dio života kako bi koliko-toliko produžila život sestri, oboljeloj od karcinoma dojke, prisjetila se jedne od životnih priča dr. Jatić, opisujući kako “vidite i sestru koja je bolesna, ali i drugu sestru koja bukvalno kopni”.

U karijeri je prošao sve segmente medicine, od porođaja i svjedočenja rađanja života, do operacija tek rođene djece. Danas je znanje usmjerio na pacijente kojima su ostali zadnji dani u životu.

- Svaki pacijent se bori za dio života, pa tako i pacijenti koji imaju zadnje dane, iz iskustva nam je priznao Samir Hodžić, načelnik Centra za palijativnu njegu i terapiju bola UKC-a Tuzla, te pojasnio da se palijativna medicina ne bavi samo bolom, ona obuhvata mnogo širu brigu.

- Nama je bitna koordinacija sa porodičnim ljekarom, kao i koordinacija sa socijalnom službom, jer mi često na terenu nađemo pacijenta koji živi u nezadovoljavajućim uslovima, ukazala je na još bolniji detalj dr. Jatić i navela da u takvim situacijama kontaktiraju socijalnu službu koja pacijenta smjesti u određene ustanove.

Palijativna njega ne bavi se samo dijagnozom već ljudskim bićem u cjelini, trudeći se da svaki preostali dan bude ispunjen mirom, komforom i osjećajem uvaženosti.

Pokrivanje troškova

- Što se tiče palijativnog centra u Tuzli, on djeluje 23 godine i sastavljen je iz četiri dijela, potvrdio nam je dr. Hodžić i nabrojao da centar čine prijemna ambulanta, konsultativna ambulanta, dio sa 13 kreveta gdje su ležeći pacijenti i dio koji je vezan za dnevnu palijativnu medicinu, gdje pacijenti dolaze da se druže i jedni drugima budu podrška.

- U ovu smo priču uključili i psihologe, psihoterapeute i socijalne radnike, kazao nam je dr. Hodžić i priznao da iz godine u godinu imaju sve veći priliv pacijenata, te da se Centru u Tuzli prošle godine obratilo 788 novih pacijenata.

Pored centra u Tuzli i timova koje u okviru domova zdravlja imaju svi veći gradovi u našoj zemlji, u Blažuju je otvoren centar pod nazivom Hospis, u koji se smještaju najteži palijativni pacijenti. Palijativna briga u Hospisu odvija se putem zdravstvene knjižice i te troškove pokriva Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.