Svedočanstva o detaljima vojne obuke u BiH i Srbiji, hoće li biti domaće istrage o Rusima

Posljednje informacije sa suđenja u Moldaviji potvrđuju prve osuđujuće presude i iznošenje šokantnih svjedočanstava o detaljima vojne obuke u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Pravosudni organi u Kišinjevu aktivno procesuiraju mrežu organizatora i polaznika kampova koje su kontrolisale ruske strukture s ciljem destabilizacije Moldavije, gdje su među instruktorima identifikovani i članovi plaćeničke grupe Wagner.

Prijevod je završen

Opštinski sud u Kišinjevu ranije je osudio u prvoj instanci troje državljana Moldavije (Alionu Gotco, Ludmilu Costenco i Vladimira Harcevnicova) na zatvorske kazne od četiri do pet i po godina, dok se trenutno iznose dokazi proti optuženog Anatolija Prizrenca.

Svjedok pokajnik, koji je učestvovao u obuci u kampu kod Banjaluke, Maxim Rosca ispričao je kako je bio primamljen ponudom za rendžersku obuku u divljini, koja bi mu bila dobro plaćena. Njegov je uslov bio da može napustiti ako mu se nešto ne bude sviđalo, međutim, kada je stigao na lokaciju, priča se promijenila.

Većina polaznika nije znala stvarnu svrhu dok nije stigla u kamp u divljini nedaleko od Banjaluke, a onda su instruktori saopštili da je zadatak obuka upravljanja dronovima, pravljenje molotovljevih koktela, probijanje policijskih kordona i izazivanje haosa kako bi se diskreditovala aktualna predsjednica Moldavije Maia Sandu, što se nekim od polaznika nije svidjelo.

- Ruski instruktori su insistirali da je na polaznike potrošen novac, a jedne večeri poslije konzumacije alkohola, prebio me je pripadnik Wagner grupe jer sam rekao da nemam ništa protiv moldavske vlasti. S otečenom glavom i polomljenim zubima morao sam ostati u kampu 21 dan, dok se nisam oporavio, a medicinska pomoć mi nije ukazana. To nam je bila lekcija za neposluh, svjedočio je Rosca.

Svjedoku je nakon povratka kući zaprijećeno da mora odužiti novac za obuku, pa je bio primoran za istu organizaciju raditi kao vozač, često prebacujući polaznike i instruktore na relaciji između kampa kod Banjaluke i kampa Radenka u Srbiji. Prevozio je i preko rumunsko-moldavske granice dronove i drugu vojnu opremu.

Tokom pretresa kod njih su pronađeni dokazi koji direktno potvrđuju boravak u BiH i Srbiji, uključujući lokalne novčanice, SIM kartice, telekomunikacionu opremu i digitalne zapise iz kampova.

Dok Tužilaštvo BiH službeno prikuplja informacije i ostvaruje saradnju s moldavskim vlastima, ali bez konkretnih istražnih radnji, vlasti entiteta Republika Srpska i dalje u potpunosti negiraju postojanje ovih kampova.

U Tužilaštvu BiH su nam potvrdili da je u radu predmet. Nakon dužeg vremena od početka suđenja u Moldaviji, zaprimili su određenu dokumentaciju još u martu. Kako nam je tada potvrdio portparol Tužilaštva Boris Grubešić, dokumentacija je upućena na prijevod kako bi se mogla detaljno analizirati.

Upit smo ponovo poslali i prošle sedmice, a iz Odjela za odnose s javnošću Tužilaštva BiH su nam odgovorili da su tek zaprimili prijevod, te da se radi se o obimnoj dokumentaciji, koja se sada analizira.

Komentar smo zatražili i od dr. sc. Sandija Dizdarevića, stručnjaka za sigurnost, profesora kriminalističke psihologije i eksperta za borbu protiv terorizma i hibridnih prijetnji.

- Dokumentacija na stranom jeziku podložna je prevođenju od sudskog tumača. Poslije toga ide analiza, na čijem temelju se vrši provođenje predistražnih i istražnih radnji, do čega će neminovno da dođe, kazao nam je profesor Dizdarević.

Uticaj na izbore

Ozvaničenjem predmeta ruskih kampova u BiH trebala bi se eliminisati politizacija, kao što su ranije Milorad Dodik i drugi političari iz RS-a negirali postojanje ovih kampova. Ipak, ulazi se u finiš izborne godine i nije isključeno da i ova tema bude dio narativa o nestabilnosti.

- Generalno se nalazimo u rizičnom razdoblju, s obzirom na to da postoje ofanzivne operacije i sa Istoka i Zapada u pravcu izbornog inžinjeringa i uticaja na izbore u BiH. Hibridne operacije su aktivne i vrlo direktno se reflektuju na političku scenu. Pokušava se promijeniti svijest, izborna volja građana, ali i određeni politički procesi u BiH, kazao nam je profesor Dizdarević.

Inače, subverzivne taktike i hibridno djelovanje dešavaju se jer predstavljaju jeftin, visokoučinkovit i teško dokaziv način za ostvarivanje geopolitičkih ciljeva bez ulaska u otvoreni vojni sukob.