Mart udario na džepove vozača, gorivo diže cijene hrane u BiH
Mart je već ozbiljno udario na džepove vozača, ali i svih ostalih građana u Bosni i Hercegovini. Izgleda da će i april. Početkom marta dizel kreće sa 2,36, ali do kraja mjeseca dostiže 3,46 KM. Za samo 30 dana litar dizela je poskupio za više od marku. Od 1. do 13. aprila dizel je dodatno poskupio sa 3,48 na prosječnih 3,68 KM.
Nestašica hrane
- U ovakvim okolnostima možemo biti sretni da imamo uredno snabdijevanje naftom, jer su lanci snabdijevanja dosta pokidani. Mi možemo samo da se nadamo da će sukobi na Bliskom istoku biti okončani u skorije vrijeme, poručio je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić.
Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević sastao se s otpravnikom poslova Sjedinjenih Američkih Država Johnom Ginkelom, a fokus je bio na inicijativi za ukidanje carina na uvoz nafte iz zemalja koje nisu dio Europske unije i CEFTA.
Istaknuto je kako bi ova mjera omogućila diverzifikaciju izvora opskrbe, povećala energetsku sigurnost te ublažila nagli skok cijena goriva.
Ginkel je naglasio kako su SAD najveći svjetski proizvođač nafte, te da su američke kompanije spremne isporučiti visokokvalitetno gorivo i dopuniti skladišta u BiH ukoliko se carine ukinu.
A vlada Njemačke odlučila je da smanji akcize na benzin i dizel za 17 centi po litru da bi suzbila efekat rasta cijena energenata. Bez većih problema je u Predstavničkom domu PSBiH usvojen Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji bi trebao omogućiti Vijeću ministara BiH da privremeno ukine akcize u slučaju potrebe. Ipak, takav scenarij će teško zaživjeti u našoj zemlji, s obzirom na to da izmjene zakona moraju proći i Dom naroda.
Kada gorivo poskupi, lančana reakcija gotovo je neizbježna - skuplja proizvodnja, skuplji transport i na kraju skuplji proizvodi na policama. Tuđe nam je slađe, ali i nestabilnije. BiH u velikoj mjeri zavisi od uvoza, pa se svaka promjena na globalnom tržištu prelije i na domaće.
- U slučaju da dođe do nekakvih nestašica, potrošači su faktički prepušteni sami sebi. I do sada je bilo uvijek nekih nagovještaja da može doći do nestašica ulja, brašna, goriva, evo, najavljuju ovi distributeri da može da dođe do poremećaja ponovo na tržištu, kaže Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača Zvono Bijeljina.
Gorivo diže cijene hrane u BiH/ /OSLOBOđENJE
Ima li naznaka da bi moglo doći do ozbiljnijih poremećaja na bh. tržištu, uključujući veća poskupljenja ili čak nestašice osnovnih namirnica i goriva? Da li u ovakvim situacijama ponovo dolazi do izražaja značaj domaće proizvodnje?
- BiH ovisi o uvozu prehrambenih proizvoda, ali i niza drugih proizvoda koji su bitni za našu privredu i domaćinstva. Posebno smo ovisni o uvozu energenata, nafte i naftnih derivata, nekada i drugih energenata, i upravo zbog toga smo relativno fragilni u kontekstu aktuelne krize. Kriza ima niz negativnih efekata, prije svega onih koji se odnose na rast cijena nafte i naftnih derivata, a to se automatski transformiše u transportne troškove, pa drugi proizvodi poskupljuju, što može naglasiti ionako visoku inflaciju kojoj svjedočimo proteklih mjeseci, kaže ekonomista Admir Čavalić za naš list, konstatujući da BiH uvoz čini osjetljivom, ali u kontekstu viših cijena, a ne nestašice.
- Mala je vjerovatnoća da dođe do nestašice energenata ili, još gore, prehrambenih proizvoda, razumijevajući geopolitički i geostrateški položaj BiH. Činjenica je da imamo diversifikaciju vanjskotrgovinske aktivnosti. Do rasta cijena proizvoda i usluga može doći bez obzira na to šta se dešavalo u narednih nekoliko dana u kontekstu Hormuškog moreuza, odnosa između SAD-a i Irana, čak globalne cijene nafte. Ukoliko dođe do izuzetnog pada cijene nafte, svejedno je, jer se trošak već akumulirao u našoj privredi i on će se dalje reflektovati kroz povećanje cijena proizvoda i usluga, pojašnjava Čavalić i dodaje da smo previše ovisni o uvozu prehrambenih proizvoda.
Pametni poticaji
- Dugoročno, da li možemo mijenjati situaciju?! Možemo. Bilo bi dobro da se vidi gdje idu poticaji, da li se adekvatno usmjeravaju, da li se koriste za nove tehnologije u poljoprivredi ili se samo onako daju da bi se održavala poljoprivredna proizvodnja. Možda bi trebalo razmišljati i kako kroz sistem pametnih poticaja izgraditi našu poljoprivredu. I opet, ne možemo garantovati samoodrživost, jer je to relativno teško postići u današnjem vremenu globalne trgovine. Dakle, svijet je tako konfigurisan da je vrlo teško za jednu malu otvorenu ekonomiju poput bosanskohercegovačke da bude ekonomski, energetski ili prehrehrambeno nezavisna, zaključuje Čavalić.
Cijelo izdanje O Dnevnika pogledajte u nastavku:
