Dodik u strahu od ukidanja etničkog veta: Ne želi ništa što bi vodilo stabilizaciji Bosne

Bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini Carl Bildt i Wolfgang Petritsch autorskim tekstom za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitun “Ukinite visokog predstavnika!” izazvali su reakcije i tako ogolili suštinu političkog sukoba koji godinama paralizira Bosnu i Hercegovinu. Dok bivši međunarodni zvaničnici traže ukidanje mehanizama blokade i postepeno gašenje OHR-a kroz evropske reforme, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u tome vidi pokušaj slabljenja entitetskih nadležnosti i “unitarizacije BiH” kroz evropski put.

Novi početak

Autori navode kako iznenadno povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za BiH otvara mnogo više od pukog pitanja nasljednika, ali i poručuju da ključno pitanje nije ko će zamijeniti Schmidta, već koje reforme mogu uspješno približiti Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji.

- Jer nije logično da BiH ostaje bez izgleda za punu suverenost i vlastitu odgovornost, pod trajnim spoljnim nadzorom, a da istovremeno treba ići putem evropskih integracija. Na osnovu temeljne analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Evropi je potreban strateški novi početak u BiH. Taj novi početak mora počivati na dva međusobno povezana elementa: s jedne strane na reformi nefunkcionalnog sistema vlasti, a s druge na ukidanju međunarodnog posebnog nadzora. Ova reformska agenda treba biti usko povezana s postepenim približavanjem evropskim strukturama, navode autori.

Ističu kako se ne radi o radikalnom rušenju dejtonskog sistema, već o realnim prilagodbama: efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade odavno su potrebni.

- Paralelno s tim, zatvaranje OHR-a trebalo bi biti usko povezano s procesom pristupanja Evropskoj uniji. Uslovi koje Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno traže - poput pitanja državne imovine - mogli bi biti prebačeni u odgovarajuća poglavlja pristupnih pregovora s EU. Time bi se konačno i jasno završila beskrajna rasprava o tome da li Bosna i Hercegovina uopšte pripada Evropi, pišu Bildt i Petritsch.

Esad Bajtal, profesor i analitičar, ističe da su blokade posljednjih mjeseci postale učestalije, ali da predstavljaju dugogodišnju konstantu djelovanja unutrašnjih politika i etnonacionalnih struktura koje rade na slabljenju i razaranju Bosne i Hercegovine. Smatra da bi prijedlog dvojice bivših visokih predstavnika mogao značiti da je međunarodna zajednica konačno shvatila da je stanje u BiH neodrživo.

- Ako je prijedlog te dvojice bivših visokih funkcionera međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini samo glas međunarodne zajednice, a ne njihova ideja i njihova personalna priča, onda bih želio vjerovati da je međunarodna zajednica konačno shvatila o čemu se ovdje radi. Ili da budem precizniji, da je konačno odlučila da mijenja stanje stvari za koje joj 30-godišnje iskustvo pokazuje da je neodrživo. To bi moglo značiti i da ona konačno želi Bosnu i Hercegovinu kao dio Evropske unije i da će naći načina da je strukturira na način kako je Evropska zajednica strukturirala ili još pokušava strukturirati sebe. A to smo mi bili i prije Evropske zajednice. Dakle, mi smo bili Evropa prije Evrope, kaže Bajtal.

Politička analitičarka Tanja Topić pismo doživljava kao zakasnjelu reakciju, te smatra da trenutne političke okolnosti u našoj zemlji nisu takve da bi se odgovorno moglo govoriti o gašenju Kancelarije visokog predstavnika.

- Mislim da je čak iluzorno očekivati da bi se te stvari mogle riješiti kroz postavljanje uslova na putu BiH ka EU, iz prostog razloga što smo vidjeli koliko se pojedini politički akteri u Bosni i Hercegovini ignorantski odnose prema reformama i generalno prema Uniji. Oni javno zagovaraju, zapravo, kraj Evropske unije. Vidjeli smo da su uslijedili i pozivi iz vrha aktuelne vlasti u Republici Srpskoj da se organizuje referendum kojim bi se propitalo koliko su građani uopšte za EU, kaže Topić.

Nije izostala ni reakcija predsjednika SNSD-a Milorada Dodika koji je, boraveći u Moskvi, poručio da se “iza zajedničkog teksta Carla Bildta i Wolfganga Petritscha o gašenju OHR-a krije veoma opasna teza kojom ova dvojica sugerišu Evropskoj uniji da kroz proces pristupanja treba da završe poslove na unitarizaciji BiH koje Schmidt nije stigao da obavi”.

- Kada Bildt i Petritsch naglase da su potrebni efikasnija struktura odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje mogućnosti blokada, misle na umanjivanje ustavne pozicije Republike Srpske, njenih nadležnosti i prava veta. Naravno da nećemo nasjesti na ovakve podvale ove dvojice propalih političara, navodi Dodik na mreži X.

Bajtal smatra da Dodikova reakcija pokazuje da je prijedlog direktno pogodio suštinu politike koju vodi vlast Republike Srpske.

- Dakle, on ne želi ništa što bi vodilo stabilizaciji Bosne. On bježi od toga. On, zapravo, sve radi na njenom rasturanju. On je taj koji sve vrijeme svoje apsolutne i apsolutističke vladavine u dijelu Bosne i Hercegovine čini sve na njenom rasturanju. Nekad pod nekom izlikom, nekad potpuno otvoreno, kako to radi posljednjih godina i posljednjih mjeseci. I čini mi se da baš njegova reakcija može biti simptomatična u smislu da je pročitao ozbiljnost nakane, konačnu ozbiljnost nakane međunarodne zajednice, kaže Bajtal.

Esad Bajtal: Neka stvore ljudsku državu

Topić smatra kako Dodik trenutno djeluje na više političkih frontova, a da promjene u međunarodnim odnosima i drugačije političke tonove tumači kao okolnosti koje idu u prilog njegovim političkim ciljevima.

Antievropska kampanja

- Tako da je isto tako, rekla bih, ovo pismo povod za nastavak antievropske kampanje. I vidimo taj neki izliv bijesa i negodovanja upravo prema Evropskoj uniji, pri čemu se, zanemaruju sve one važne činjenice da Bosna i Hercegovina, zapravo, i najviše živi zahvaljujući sredstvima i razmjeni sa zemljama i državama članicama Evropske unije. Dodik se, naravno, u ovom kontekstu i povodom ovog pisma opet na neki način kontroverzno obraća javnosti. Prvo, nipodaštava i omalovažava autore pisma, a na drugoj strani ima i pokazuje snažnu reakciju, što opet ukazuje na njegove kontroverze, ali isto tako i određene strahove, cijeni Topić.

U narednim danima BiH bi trebala dobiti novog visokog predstavnika, a imenima se licitira. Bajtal naglašava da personalno rješenje ne bi smjelo i ne bi trebalo biti bitno.

- Bitno je da će onaj ko dođe imati otvorene ruke i zaleđe koje će mu omogućiti da provede ono što će međunarodna zajednica odlučiti ili je odlučila da konačno ovdje provede. Da se od Bosne napravi ono što je ona već bila: normalno ljudsko društvo, normalna ljudska država. Ljudska. Dakle, bježim od riječi građanska, pojma koji je izlizan, koji je ovdje svjesno blaćen decenijama. Da se konačno napravi ljudska država, jer zasad živimo u neljudskoj, kriminaliziranoj i kriminalnoj zajednici, koja se krije iza etno i klero deklaracija, i ne znam čega sve ne, zaključuje Bajtal.