BiH na rubu gubitka pola milijarde eura, evropski put blokiran političkom pasivnošću

I pored brojnih upozorenja, ni dalje nema pomaka po dva evropska procesa važna za Bosnu i Hercegovinu. Izborna godina potpuno je paralizirala čak i razgovore koji bi vodili ispunjavanju uslova za početak pregovora sa Evropskom unijom, te aktivaciju sredstava iz Plana rasta unije za BiH.

Pravdanje utroška

Krajem aprila iz institucija Unije stiglo je upozorenje da se država suočava s rizikom trajnog gubitka 373,9 od ukupno 976,6 miliona eura ukoliko do kraja godine ne provede reforme na koje se obavezala u sklopu Reformske agende. Već ranije, zbog kašnjenja, naša zemlja je izgubila 108 miliona eura, odnosno 10 posto.

- Neće biti produženja ovog roka. Sveukupno, moglo bi se izgubiti gotovo 50 posto sredstava. To je 500 miliona eura, odnosno 977 miliona KM. Politička pasivnost ima velike posljedice. BiH propušta prilike za transformaciju zemlje. Taj novac bi se mogao investirati u ceste, željeznice i škole. Mogao bi biti iskorišten za obnovu bolnica i biblioteka. Umjesto toga, bit će potrošen negdje drugo u regiji, poručila je Marta Kos, komesarka EU za proširenje.

A da se radi o velikim grantovima i značajnim kreditnim sredstvima po povoljnim uslovima, ističe i novinar i politički analitičar Dejan Šajinović. No, dodaje da se ne radi samo o novcu već o tome da bi se trebale pokazati ozbiljnost i spremnost za integraciju.

- Prvo, mislim da je sve izvjesnije da ćemo izgubiti ne samo ranije izgubljenih stotinu miliona, nego gotovo sva, ako ne i sva sredstva. Taj fond je osmišljen kao zajednički za region i sve se zemlje takmiče za dio tih sredstava. Ako vi ništa ne radite, a neko drugi radi, očekivati je da će neko drugi dobiti ta sredstva koja su bila namijenjena BiH. Razlog zašto je to tako je što u tom fondu elite u BiH ne vide nikakav lični interes. Ta su sredstva izuzetno povezana sa velikom kontrolom, ističe Šajinović, napominjući i to da evropski tužioci prate utrošak tih sredstava, pa domaći političari zaziru uzeti sa strane.

Strah od procesa

- Oni se radije okreću ka zemljama gdje transparentnost ne postoji. Imate razne projekte koji nisu transparentni, koji se kriju od javnosti, te ugovore, konkretno u Republici Srpskoj u vezi s kineskim kreditima, koji su potpuno sakriveni od javnosti, objašnjava Šajinović.

Ništa bolje država ne stoji ni po pitanju ispunjavanja tri uslova za početak pregovora sa EU. Pomaka po pitanju zakona o VSTV-u i Sudu BiH, te imenovanju pregovarača nema mjesecima. Šajinović ističe da upravo odgovorni u BiH ne žele Uniju, jer im odgovara trenutno stanje, zato što se sjećaju šta se desilo sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom nakon što je ta zemlja postala članica EU.

Cijelo izdanje O Dnevnika pogledajte u nastavku: