Bagrem, bukva, grab ili hrast, koje drvo najbolje grije kuću?
Bukva i grab tradicionalno su među najtraženijim vrstama za ogrjev, ali zanimljiv izbor može biti i bagrem, koji kada je pravilno osušen, može da obezbijedi snažnu i dugotrajnu toplotu.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da je kod ogrjeva mnogo važnije koliko je drvo suvo nego sama vrsta.
Iako je ljeto još u punom jeku, većina ljudi koja se griju na čvrsto gorivo uveliko kupuje ogrjev, koji je sada često povoljniji nego što će biti pred početak grijne sezone.
Drva za ogrjev sijeku se, cijepaju i slažu, a oni koji ih još nisu nabavili pokušavaju da procjene koja vrsta će najbolje zagrijati kuću i koliko će im ogrjeva biti potrebno za cijelu sezonu.
Važan energent
Drva su i dalje važan energent za brojna domaćinstva, posebno u ruralnim i brdovitim krajevima, gdje su decenijama jedan od najčešćih načina zagrijavanja domaćinstava.
Izbor vrste drveta za ogrjev je važan, a koje vrste daju najbolju toplotu objasnio je šumar.
Bukva i grab
Kako je naveo, bukva i grab tradicionalno su među najtraženijim vrstama za ogrjev, ali zanimljiv izbor može biti i bagrem. Riječ je o veoma gustom i tvrdom drvetu koje, kada je pravilno osušeno, može da obezbijedi snažnu i dugotrajnu toplotu.
Bagrem se lako pali i dugo drži žar
Bagrem se relativno lako pali kada je dovoljno suv, brzo razvija visoku temperaturu i može dugo da održava žar. Njegova prednost je u tome što ne daje samo kratkotrajan plamen, već zbog velike gustine može dugo da oslobađa toplotu.
To ga čini zanimljivim izborom za domaćinstva koja žele da kombinuju brzo zagrijavanje sa dugotrajnim održavanjem vatre.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da sama vrsta drveta nije najvažniji kriterijum. Mnogo važnije je koliko je drvo suvo. Dobro osušena bukva može biti mnogo bolji izbor od mokrog bagrema, bez obzira na to što se bagrem smatra kvalitetnim ogrevom.
Vlažna drva slabije griju i više dime
Vlaga je jedan od najvećih neprijatelja efikasnog grejanja na drva.
Kada se u peć ubaci nedovoljno osušeno drvo, dio energije koja bi trebalo da zagrijava prostor troši se na isparavanje vode iz drveta. Takvo drvo teže se pali, slabije gori, proizvodi više dima i ostavlja više naslaga u dimnjaku.
Osim toga, dobija se manje toplote, pa domaćinstvo za isti učinak mora da potroši više ogrjeva.
Zbog toga drva ne bi trebalo nabavljati u posljednjem trenutku. Ljeto je upravo dobro vrijeme za pripremu ogrjeva jer drvo ima dovoljno vremena da se osuši prije početka grijne sezone.
Nakon cijepanja treba ga složiti na mjesto gdje ima dovoljno strujanja vazduha, uz zaštitu od kiše i direktnog kvašenja.
Nije dobro potpuno zatvoriti složena drva nepropusnim materijalom jer se tako može zadržavati vlaga. Kod ogrjeva se često pominje granica od oko 20 odsto vlage kao poželjna za efikasno sagorijevanje.
Što je drvo suvlje, to će se, po pravilu, lakše zapaliti i bolje iskoristiti njegov energetski potencijal.
Grab dugo gori i stvara snažan žar
Grab je takođe među najcjenjenijim vrstama ogrjevnog drveta. Veoma je gust, dugo gori i stvara snažan žar, zbog čega je posebno popularan kod onih koji žele da vatra traje duže bez stalnog dodavanja novih cjepanica.
Bukva je svojevrsni standard kada je reč o ogrevu. Ravnomerno gori, dobro razvija toplotu i pogodna je za različite vrste peći i kamina.
Hrast je takođe veoma dobar ogrjev
Hrast takođe može biti veoma dobar ogrjev, naročito zbog sposobnosti dugotrajnog održavanja vatre i žara.
Međutim, i kod njega važi isto pravilo – mora biti dovoljno suv. Bez pravilnog sušenja ni kvalitetna vrsta drveta neće pokazati svoje najbolje karakteristike.
Važna je i veličina cjepanica. Sitnije drvo lakše će se zapaliti i može da posluži za početak loženja, dok veća i gušća cjepanica može duže da održava temperaturu i žar.
Zato se u praksi često kombinuju različite veličine kako bi se vatra najprije brzo razvila, a zatim stabilno održavala.
Koliko drva je potrebno za cijelu sezonu?
Za one koji se griju isključivo na drva priprema je još važnija. Potrebno je unaprijed procijeniti koliko će ogrjeva biti potrebno za cijelu sezonu, posebno ako je kuća slabije izolovana ili se nalazi u području sa hladnijim zimama.
Na potrošnju utiču veličina prostora, izolacija, kvalitet stolarije, vrsta peći, način loženja, spoljne temperature i navike ukućana.
Grijanje na drva pritom ima jednu veliku prednost za dio domaćinstava – mogućnost nabavke i skladištenja ogrjeva unaprijed. Međutim, istovremeno zahtjeva više fizičkog rada i prostora nego neki drugi sistemi grijanja.
Drva treba naručiti, dopremiti, iscijepati ako već nisu pripremljena, pravilno složiti i tokom zime unositi u kuću.
Zato oni koji se i ove zime planiraju grijati na drva ne bi trebalo da čekaju prve hladne dane.
Pravilno pripremljen ogrev može da znači razliku između efikasnog grijanja i nepotrebnog trošenja drva.
A kada se bira između bagrema, bukve, graba ili hrasta, najvažnije je zapamtiti jednostavno pravilo: dobro osušeno drvo gotovo je uvijek važnije od same vrste drveta, piše Bizportal.
